Čović vodio sjednicu bez bošnjačkih delegata: Dom naroda odbio izvještaj CIK-a o novim izbornim tehnologijama
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ponovo se našao u centru političkih i pravnih polemika nakon sjednice održane 30. juna, na kojoj je odbijen izvještaj Centralne izborne komisije (CIK) BiH o pilot-projektima uvođenja novih tehnologija u izborni proces.
Prema informacijama koje je objavio portal Istraga.ba, sjednica je nastavljena iako u njenom radu nisu učestvovali delegati iz Kluba Bošnjaka. Upravo pitanje postojanja kvoruma postalo je ključno za zakonitost svih odluka donesenih tog dana.
Pitanje kvoruma u fokusu
Navodi Istrage.ba ukazuju da su sjednici prisustvovali samo delegati iz Kluba Srba i Kluba Hrvata, dok su bošnjački delegati napustili sjednicu nakon što nije prihvaćen njihov prijedlog za dopunu dnevnog reda.
Uprkos tome, predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović nastavio je voditi sjednicu, a izvještaj CIK-a nije dobio potrebnu podršku.
Ako se ovi navodi pokažu tačnim, cijeli slučaj mogao bi otvoriti ozbiljna ustavnopravna pitanja o načinu donošenja odluka u Domu naroda.
Šta propisuje Ustav BiH?
Ustav Bosne i Hercegovine jasno definiše uslove za rad Doma naroda. Za postojanje kvoruma nije dovoljan samo ukupan broj prisutnih delegata, već je neophodno da sjednici prisustvuju najmanje po tri delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda.
Takvo ustavno rješenje predviđeno je kako bi sva tri konstitutivna naroda bila ravnopravno zastupljena u radu ovog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Prema informacijama Istrage.ba, osam delegata se prethodno odjavilo sa sjednice nakon što nije prihvaćen njihov zahtjev za dopunu dnevnog reda. Portal navodi i da je elektronski sistem glasanja evidentirao da nema potrebnog kvoruma, ali da je sjednica ipak nastavljena.
Ko je glasao protiv izvještaja CIK-a?
Prema objavljenim informacijama, protiv izvještaja Centralne izborne komisije glasali su Dragan Čović, Zdenko Ćosić, Marina Pendeš, Nikola Špirić, Radovan Kovačević i Sredoje Nović, dok je Ilija Cvitanović bio suzdržan.
Sjednici, prema istim navodima, nisu prisustvovali Šefik Džaferović, Dženan Đonlagić, Kemal Ademović, Safet Softić, Džemal Smajić, Zlatko Miletić, Nenad Vuković i Želimir Nešković.
Izvještaj CIK-a odnosio se na pilot-projekte uvođenja novih tehnologija u izborni proces, uključujući rješenja koja imaju za cilj unapređenje transparentnosti izbora, veću sigurnost izbornog procesa i jačanje povjerenja građana u izborne rezultate.
Najavljena pravna osporavanja
Portal Istraga.ba navodi da će odluke donesene na ovoj sjednici biti osporene pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
Ukoliko bi Ustavni sud utvrdio da sjednica nije imala propisani kvorum, moglo bi se otvoriti pitanje ustavne i pravne valjanosti svih odluka koje su tada usvojene ili odbijene.
Cijeli slučaj tako bi mogao dobiti epilog pred najvišom pravosudnom institucijom zaduženom za tumačenje Ustava BiH.
Ovaj događaj još jednom je otvorio raspravu o funkcionisanju državnih institucija i primjeni ustavnih odredbi u praksi. Dok jedni smatraju da je sjednica vođena u skladu s poslovničkim procedurama, drugi upozoravaju da se ustavne odredbe o kvorumu ne mogu tumačiti proizvoljno.
Konačnu riječ o tome da li su odluke donesene u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, ukoliko apelacija bude podnesena, dat će Ustavni sud BiH.
Izvor: Istraga.ba