Grmoja upozorio na moguću krizu u BiH i ponovio zahtjev za vojskom na granici s Hrvatskom

Grmoja ponovo zatražio vojsku na granici s BiH: Upozorio na moguću migrantsku krizu

Predsjednik Mosta Nikola Grmoja ponovo je pozvao na angažovanje Hrvatske vojske u zaštiti državne granice, upozoravajući da bi se region u budućnosti mogao suočiti s novim migrantskim pritiskom.

Komentarišući nedavne događaje u španskoj enklavi Ceuta, Grmoja je ocijenio da države koje se nalaze na migrantskim rutama moraju, kako je rekao, poslati „snažne i odvraćajuće poruke“ kako bi zaštitile svoje granice.

Ponovio raniji zahtjev

Grmoja je još jednom istakao da smatra kako bi Hrvatska vojska trebala pružati podršku policiji na ključnim graničnim područjima. Istovremeno je poručio da se ne slaže sa stavom ministra odbrane Hrvatske Ivana Anušića, koji smatra da u ovom trenutku nema potrebe za angažovanjem vojske na granici.

Podsjetio je da je Most, dok je bio dio vladajuće većine 2016. godine, podržao izmjene zakona kojima je omogućeno da Hrvatska vojska, u određenim okolnostima, može pomagati policiji u zaštiti državne granice.

Kritike na račun predsjednika Hrvatske

Govoreći o sigurnosnoj politici, Grmoja je kritikovao i predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića zbog njegovih ranijih stavova o angažovanju vojske, navodeći da bi Vlada Hrvatske trebala imati mogućnost donijeti takvu odluku ukoliko procijeni da je to potrebno.

Upozorio na mogući razvoj situacije u BiH

Osvrćući se na pitanje migracija, Grmoja je rekao da sigurnost Hrvatske zavisi od efikasne zaštite državne granice te je ponovio protivljenje, kako navodi, nezakonitim migracijama.

Iako podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske pokazuju da je broj evidentiranih nezakonitih prelazaka granice značajno smanjen u posljednje dvije godine, Grmoja smatra da to ne znači da je opasnost prošla.

„Postoji mogućnost da neko u našem susjedstvu, ne trebam vam crtati, zakuha stvari. Tu govorim o Bosni i Hercegovini“, izjavio je Grmoja, navodeći kao jedan od razloga ruski utjecaj u Republici Srpskoj i mogućnost korištenja migracija kao sredstva političkog pritiska.

Kao primjer naveo je dešavanja u Ceuti, ističući da se sigurnosne okolnosti mogu promijeniti u vrlo kratkom vremenskom periodu, zbog čega, prema njegovom mišljenju, države trebaju biti spremne na različite scenarije.