data-nosnippet>
Dodik ponovo podigao tenzije: Najavio nove poteze prema BiH i poručio – „Nemamo puno vremena“
Nove političke poruke Milorada Dodika ponovo su u fokus stavile odnose unutar Bosne i Hercegovine, ali i pitanje u kojem će se pravcu kretati politika Republike Srpske u narednom periodu.
Nakon perioda u kojem se govorilo o smirivanju političkih tenzija i mogućem drugačijem odnosu prema Washingtonu, Dodik je svojim posljednjim istupima ponovo otvorio niz pitanja o tome šta bi mogli biti naredni potezi njegove političke strukture.
Posebnu pažnju privukla je poruka da se određene stvari moraju rješavati brzo i da „nemamo puno vremena“.
U političkom kontekstu Bosne i Hercegovine takve poruke dodatno dobijaju na težini, posebno zbog činjenice da se već duže vrijeme vode politički sporovi oko nadležnosti institucija države, uloge visokog predstavnika i odnosa entiteta prema državnim institucijama.
Šta se promijenilo nakon dogovora s Amerikancima?
Dodikovi posljednji istupi dolaze nakon perioda u kojem je posebna pažnja bila usmjerena na njegov odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Ukidanje američkih sankcija Dodiku i pojedinim osobama i subjektima povezanim s njim otvorilo je prostor za različita politička tumačenja o tome šta je Washington očekivao zauzvrat i da li će doći do promjene političkog kursa.
Umjesto jasnog smirivanja svih sporova, posljednje političke poruke ponovo su pokrenule rasprave o tome da li se ulazi u novu fazu političkog nadmetanja.
Dodik i njegovi politički saveznici i ranije su insistirali na stavu da se određene nadležnosti trebaju vratiti entitetima, dok su institucije države i međunarodni predstavnici takve poteze ocjenjivali kao prijetnju ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
Zbog toga svaka nova najava koja se odnosi na status Republike Srpske, državne institucije ili odluke visokog predstavnika izaziva dodatnu pažnju domaće i međunarodne javnosti.
Sastanak s Čovićem dodatno otvorio pitanja
Dodatnu pažnju izazvao je i susret Milorada Dodika i lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića u Mostaru.
Razgovori dvojice političkih lidera ponovo su otvorili pitanje mogućeg zajedničkog djelovanja u pojedinim političkim pitanjima.
Posebno se govori o njihovim stavovima prema međunarodnoj zajednici, ulozi visokog predstavnika u BiH i načinu na koji bi se u budućnosti trebala rješavati sporna politička pitanja.
Dodik je tokom svojih javnih istupa nastavio kritizirati međunarodnu zajednicu i ulogu visokog predstavnika, dok se kao jedan od njegovih političkih ciljeva ponovo pojavljuje pitanje odluka koje je nametao OHR.
Upravo taj dio političke agende mogao bi biti jedan od ključnih izvora novih sukoba između vlasti u Republici Srpskoj i institucija države BiH.
Poruka koja je privukla najviše pažnje
Ipak, najviše pažnje izazvala je kratka, ali politički snažna poruka:
„Nemamo puno vremena.“
Sama po sebi ta rečenica ne predstavlja konkretan plan, ali u kontekstu ranijih Dodikovih stavova i aktuelne političke situacije u BiH ostavlja prostor za različita tumačenja.
Za dio političke javnosti ona može značiti ubrzavanje određenih političkih procesa. Drugi je tumače kao poruku da vlast u Republici Srpskoj želi što prije realizirati određene ciljeve koje već duže vrijeme najavljuje.
Važno je, međutim, razlikovati ono što je zaista najavljeno od političkih interpretacija koje se pojavljuju nakon takvih izjava.
Za sada nema dovoljno elemenata da se sa sigurnošću kaže na koje konkretne rokove Dodik misli, ali je jasno da njegova poruka dolazi u trenutku kada su odnosi između različitih političkih centara u BiH ponovo veoma osjetljivi.
Povratak pitanja nadležnosti
Jedna od tema koja se kontinuirano pojavljuje u političkoj agendi Milorada Dodika jeste pitanje nadležnosti koje su tokom prethodnih decenija prenesene na nivo Bosne i Hercegovine.
Vlast u Republici Srpskoj već duže vrijeme govori o potrebi njihovog vraćanja na entitetski nivo.
Takve najave, međutim, nailaze na snažno protivljenje političara iz Sarajeva, ali i na reakcije međunarodnih institucija koje smatraju da se pitanje nadležnosti ne može jednostrano rješavati odlukama entitetskih institucija.
Zbog toga bi svaki konkretan potez u tom pravcu mogao ponovo otvoriti ozbiljnu institucionalnu i političku krizu.
Upravo zbog toga će naredni potezi vlasti Republike Srpske biti pod posebnom pažnjom.
OHR ostaje jedna od ključnih tačaka sukoba
Jedno od pitanja oko kojeg se stavovi političkih aktera u BiH posebno razlikuju jeste uloga visokog predstavnika.
Dodik već godinama osporava legitimitet i odluke visokog predstavnika, dok zemlje članice Vijeća za implementaciju mira podržavaju ulogu OHR-a u provedbi civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Svaka nova najava koja bi išla u pravcu poništavanja ili ignoriranja odluka visokog predstavnika zato bi mogla proizvesti novu političku krizu.
Istovremeno, dio političkih aktera smatra da bi eventualni dogovor domaćih političkih lidera mogao smanjiti prostor za nove međunarodne intervencije.
Upravo se zbog toga posljednji sastanak Dodika i Čovića posmatra i kroz širu sliku odnosa između SNSD-a, HDZ-a BiH i drugih političkih stranaka.
Šta slijedi?
Za sada je najvažnije pitanje šta će uslijediti nakon političkih poruka koje su posljednjih dana stigle iz Banje Luke i Mostara.
Da li će ostati na nivou političke retorike ili će biti pretvorene u konkretne odluke, tek treba pokazati.
Ukoliko bi došlo do novih poteza koji bi zadirali u nadležnosti državnih institucija ili osporavali odluke institucija Bosne i Hercegovine, gotovo je izvjesno da bi uslijedile nove političke reakcije.
S druge strane, ukoliko bi politički lideri krenuli prema dogovoru i kompromisu, prostor za novu eskalaciju mogao bi biti smanjen.
Zato poruka „nemamo puno vremena“ trenutno više predstavlja politički signal nego precizno definiran rok.
Ipak, činjenica da je izrečena u trenutku novih razgovora o budućem političkom djelovanju u BiH dovoljna je da ponovo pokrene pitanje šta Milorad Dodik i njegovi politički partneri pripremaju za naredni period.
Bosna i Hercegovina tako ponovo ulazi u period pojačane političke neizvjesnosti, a odgovor na pitanje hoće li najnovije najave dovesti do novih sukoba ili otvoriti prostor za dogovor mogao bi biti poznat već nakon narednih političkih poteza.