Profesor ustavnog prava Milan Blagojević u opširnom intervjuu iznio je svoje viđenje niza najosjetljivijih pravnih i političkih pitanja u Bosni i Hercegovini. Govorio je o radu i legitimitetu Ustavnog suda BiH, pitanju državne imovine, statusu ratnih simbola, sporu između BHRT-a i RTRS-a, ali i mogućnostima evropskih integracija Bosne i Hercegovine.
Blagojević o radu Ustavnog suda BiH
Profesor Blagojević smatra da činjenica da Ustavni sud Bosne i Hercegovine trenutno ne radi u punom sastavu sama po sebi ne dovodi u pitanje zakonitost niti legitimitet njegovih odluka.
Prema njegovom tumačenju, Ustav BiH predviđa da Sud ima devet sudija, ali istovremeno jasno propisuje da je za donošenje odluka dovoljan kvorum od pet članova.
Zbog toga, ističe Blagojević, činjenica da trenutno nisu imenovana dvojica sudija iz Republike Srpske ne znači automatski da je rad Suda neustavan ili nezakonit.
Naglašava i da Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje kako je prisustvo sudija iz oba entiteta uslov za odlučivanje.
„Ustavni sud ne može naređivati parlamentu šta da usvoji“
Govoreći o izvršavanju odluka Ustavnog suda BiH, Blagojević pravi razliku između odluka koje se odnose na pojedinačne predmete i onih koje proizlaze iz apstraktne kontrole ustavnosti.
Prema njegovom stavu, Ustavni sud ima ovlaštenje da utvrdi da određeni zakon ili pojedina njegova odredba nisu u skladu s Ustavom te da ih ukine, ali ne bi trebalo da zakonodavcu određuje kakav sadržaj mora imati novi zakon.
Posebno problematičnim smatra mogućnost krivičnog gonjenja parlamentaraca zbog toga što nisu glasali za određeni zakonski prijedlog.
Kako ističe, takav pristup bio bi upitan sa stanovišta podjele vlasti, ali i ustavnih garancija koje štite parlamentarni imunitet.
Šta kaže o „kriminalizaciji ljiljana“?
Blagojević se osvrnuo i na odluke Ustavnog suda Republike Srpske koje se odnose na isticanje pojedinih ratnih simbola.
Prema njegovom mišljenju, zadatak ustavnog suda nije da procjenjuje da li je neki zakon politički svrsishodan ili dovoljno široko formulisan, već isključivo da utvrdi njegovu usklađenost s Ustavom.
Drugim riječima, smatra da odluka o tome koje će ponašanje biti propisano kao krivično djelo prvenstveno pripada zakonodavnoj vlasti.
Upozorava da bi svako drugačije postupanje moglo dovesti do toga da ustavni sud preuzme ulogu parlamenta.
Spor BHRT-a i RTRS-a
Komentarišući višemilionski spor između BHRT-a i RTRS-a, Blagojević je situaciju slikovito opisao poređenjem sa „dva jarca na gumnu“, upozoravajući da bi insistiranje obje strane na izvršenju presuda moglo dovesti do ozbiljnih posljedica za oba javna emitera.
Kao moguće rješenje predlaže da obje strane povuku prijedloge za izvršenje presuda i pokušaju postići novi sporazum kojim bi dugovanja bila izmirivana sukcesivno.
Prema njegovom mišljenju, takav pristup mogao bi spriječiti scenario u kojem bi izvršenje presuda ugrozilo finansijsku održivost jednog ili čak oba javna servisa.
„Ne postoji državna imovina“ – Blagojevićevo tumačenje
Jedan od najviše komentarisanih dijelova intervjua odnosio se na pitanje državne imovine.
Blagojević tvrdi da Ustav Bosne i Hercegovine ne koristi termin „državna imovina“, niti sadrži odredbu kojom se takva imovina izričito definiše kao vlasništvo Bosne i Hercegovine.
Podsjetio je i na odluku Ustavnog suda BiH iz 2012. godine, navodeći da je u njoj konstatovano kako Ustav BiH ne sadrži posebnu odredbu koja reguliše pitanje državne imovine.
Ističe da su pitanja vlasništva nad javnom imovinom usko povezana s ustavnom raspodjelom nadležnosti između države i entiteta, kao i odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Naglašava, međutim, da njegovo izneseno tumačenje predstavlja jedan pravni stav o temi oko koje se godinama vode ozbiljne političke i stručne rasprave.
Može li BiH u Evropsku uniju bez promjene Ustava?
Govoreći o evropskim integracijama, Blagojević smatra da postojeće ustavno uređenje Bosne i Hercegovine samo po sebi nije prepreka članstvu u Evropskoj uniji.
Osvrćući se na presude Evropskog suda za ljudska prava i pitanje diskriminacije, iznio je stav da Ustav BiH ne sadrži diskriminatorne odredbe na način na koji se to često predstavlja u javnosti.
Kao primjer naveo je Belgiju, ukazujući na njeno složeno ustavno uređenje i mehanizme zaštite jezičkih i nacionalnih zajednica.
Prema njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina može postati članica Evropske unije i bez potpunog napuštanja sistema konstitutivnih naroda, pod uslovom da se istovremeno osigura odgovarajuća zaštita prava svih građana.
Jedan intervju otvorio niz važnih tema
Blagojević je u jednom razgovoru iznio stavove o pitanjima koja godinama izazivaju snažne političke i pravne polemike u Bosni i Hercegovini – od rada Ustavnog suda i državne imovine, preko statusa ratnih simbola i javnih emitera, pa sve do evropskog puta zemlje.
Njegova izlaganja predstavljaju jedno pravno tumačenje složenih ustavnih pitanja, dok se o mnogim od njih u domaćoj političkoj, akademskoj i pravnoj javnosti i dalje vode intenzivne rasprave.