Ministar Isak predlaže regionalni front protiv četničke ideologije: “Srbija je prijetnja svima”

Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak ocijenio je da veličanje pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji i bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska više ne predstavlja izolovanu pojavu, već ozbiljan sigurnosni izazov za Bosnu i Hercegovinu i cijeli region.

Prema njegovim riječima, kako tvrdi, “povampirena četnička ideologija” ponovo je stekla politički i institucionalni legitimitet, zbog čega je, smatra, neophodno odlučnije djelovanje domaćih i međunarodnih institucija.

“U Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića dostiglo je takav stepen političke, društvene i institucionalne legitimacije da se više ne može opisivati kao marginalni nacionalizam. Kada pravosnažno osuđenom ratnom zločincu počast odaju najviši politički funkcioneri, kada u tome učestvuju ljudi iz državnih institucija, crkvenog vrha, sportskih organizacija i drugih važnih društvenih struktura, onda više ne govorimo o incidentu na marginama društva”, rekao je Isak.

Istakao je da se, prema njegovoj ocjeni, radi o procesu institucionalne normalizacije ideologije koja je u prošlosti dovela do genocida i drugih ratnih zločina.

“Takve pojave više ne smijemo tretirati samo kao sigurnosni izazov. One predstavljaju direktnu prijetnju dugoročnom miru, političkoj stabilnosti i sigurnosti kako Bosne i Hercegovine tako i cijelog Zapadnog Balkana. Zato politička saopćenja Evropske unije više nisu dovoljna. Evropska unija danas je jasno poručila da veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i historijski revizionizam nemaju mjesta ni u Evropskoj uniji ni u državama kandidatima. Ta poruka mora dobiti i konkretne posljedice”, rekao je.

U nastavku obraćanja pozvao je Vijeće Evropske unije da izmijeni postojeći režim restriktivnih mjera te da kao poseban osnov za sankcionisanje uvede javno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, kao i negiranje pravosnažno utvrđenog genocida i pokušaje njegovog revizionističkog opravdavanja.

Govoreći o reakcijama u Bosni i Hercegovini, Isak je izdvojio postupke članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, smatrajući da institucije moraju reagovati.

“Željka Cvijanović nije privatna osoba. Ona je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njeno današnje javno odavanje počasti Ratku Mladiću zato ne može biti tretirano kao privatni odnos prema prošlosti. Kada osoba koja obavlja jednu od najviših državnih funkcija odaje počast čovjeku pravosnažno osuđenom za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, nadležne pravosudne institucije Bosne i Hercegovine imaju obavezu da reaguju. Bosna i Hercegovina za to već ima zakon, ali je problem njegova nedosljedna, spora i očigledno nedovoljno odlučna primjena, naročito kada su u pitanju politički moćne osobe. Zato se poruka Evropske unije ne odnosi samo na Srbiju”, rekao je.

Naglasio je da se evropske poruke odnose i na Bosnu i Hercegovinu, kao zemlju kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, ističući da se i u entitetu Republika Srpska godinama bilježe slučajevi javnog veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.

“Ako Evropska unija kaže da takvom ponašanju nema mjesta u državama kandidatima, onda se ta poruka odnosi i na Bosnu i Hercegovinu. Razlika je u tome što se Srbija mora suočiti s ideološkim kontinuitetom nacionalizma i povampirene četničke ideologije koju njen politički vrh uporno odbija napustiti, dok Bosna i Hercegovina mora odgovoriti na institucionalnu nemoć pravosudnih institucija BiH da primijene vlastite zakone na vlastitoj teritoriji. I nemojmo sada ponovo slušati ritualne pozive VSTV BiH na ‘odbranu nezavisnosti pravosuđa’. Vi ste svoju “nezavisnost” pokazali kada ste odlučili da Milorad Dodik nije počinio krivično djelo napad na ustavni poredak”, rekao je.

Osvrnuo se i na rad pravosudnih institucija, ocijenivši da selektivna primjena zakona narušava povjerenje u pravni sistem.

“Nezavisno pravosuđe koje selektivno primjenjuje zakon, koje godinama ne reaguje na javne i dokumentovane slučajeve veličanja ratnih zločinaca i koje pokazuje različite stepene efikasnosti zavisno od toga ko se nalazi pred njima – nije pravosuđe nego privid sistema pravne države”, rekao je.

Na kraju je poručio da Bosna i Hercegovina treba intenzivnije razvijati saradnju sa državama regiona koje, kako navodi, dijele interes očuvanja mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

“I da, govorim o stvaranju fronta protiv pomahnitale četničke ideologije u Republici Srbiji. Govorim o stvaranju regionalnog političkog i sigurnosnog fronta protiv četničkih ideologija koje su već jednom razorile Bosnu i Hercegovinu i zavile u crnu kompletan Balkan.

Povampirena četnička ideologija više nije unutrašnja politička devijacija Srbije niti problem ograničen na Bosnu i Hercegovinu. Njene političke manifestacije predstavljaju direktnu prijetnju ustavno-pravnom poretku, sigurnosti, demokratiji i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Hrvatske i Albanije. Zato odgovor na nju također mora biti regionalan. Historija nas je preskupo koštala da bismo sebi ponovo dozvolili luksuz da iste procese gledamo, prepoznajemo i nazivamo „retorikom“ sve dok ne bude kasno”, navodi se u reakciji ministra Isaka.