Hašim Tači osuđen na 25 godina zatvora: Specijalizovana vijeća Kosova izrekla presudu bivšem predsjedniku
Specijalizovana vijeća Kosova sa sjedištem u Hagu izrekla su prvostepenu presudu u predmetu protiv nekadašnjih visokih funkcionera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), među kojima je i bivši predsjednik Kosova i politički direktor OVK-a Hašim Tači.
Sud je Tačija proglasio krivim za ratne zločine i osudio ga na 25 godina zatvora. Istom presudom osuđeni su i Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići, koji su također bili dio političkog i vojnog vrha nekadašnje OVK.
Prema odluci Sudskog vijeća, četvorica optuženih snose individualnu krivičnu odgovornost za više ratnih zločina počinjenih tokom sukoba na Kosovu.
Sud utvrdio odgovornost za više ratnih zločina
Predsjedavajući sudija Charles Smith tokom izricanja presude obrazložio je ključne zaključke Sudskog vijeća i ulogu četvorice optuženih.
Vijeće je zaključilo da su Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići značajno doprinijeli zajedničkoj kriminalnoj svrsi usmjerenoj protiv osoba koje su smatrane protivnicima političkih i vojnih ciljeva OVK-a.
U sudskom postupku razmatrani su navodi o nezakonitim hapšenjima i pritvaranjima, okrutnom postupanju, mučenju i ubistvima.
Specijalizovana vijeća Kosova saopćila su da su četvorica optuženih proglašena krivima za proizvoljno pritvaranje 385 osoba, okrutno postupanje prema 49 osoba, mučenje 303 osobe i ubistvo 96 osoba.
Sud je istovremeno utvrdio da nisu ispunjeni standardi dokazivanja potrebni za osudu za zločine protiv čovječnosti. Vijeće je zaključilo da Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo postojanje široko rasprostranjenog ili sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva.
Zbog toga su optuženi oslobođeni odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, dok su osuđeni za utvrđene ratne zločine.
Tačijeva uloga u predmetu
Hašim Tači tokom rata na Kosovu bio je jedan od najistaknutijih političkih predstavnika OVK-a, a kasnije je obavljao funkciju predsjednika Kosova.
Specijalizovana vijeća su tokom postupka razmatrala njegovu individualnu krivičnu odgovornost, kao i njegovu ulogu u strukturama OVK-a.
Prema zaključcima Sudskog vijeća, Tači je značajno doprinio zajedničkoj kriminalnoj svrsi koja je uključivala postupanje prema osobama koje su smatrane protivnicima političkih i vojnih ciljeva OVK-a. Među njima su bili i Albanci povezani s drugim političkim ili vojnim strukturama, osobe za koje se sumnjalo da su povezane sa tadašnjim jugoslavenskim odnosno srbijanskim vlastima, kao i pripadnici pojedinih manjinskih zajednica.
U predmetu su razmatrane i konkretne radnje za koje je Tužilaštvo tvrdilo da ih je Tači lično poduzimao, uključujući postupanja povezana s hapšenjima i ispitivanjima.
Kazne i za ostale članove vrha OVK-a
Hašim Tači nije jedini koji je osuđen u ovom predmetu. Sud je izrekao zatvorske kazne i preostaloj trojici optuženih.
Hašim Tači osuđen je na 25 godina zatvora.
Kadri Veselji osuđen je na 18 godina zatvora.
Redžep Seljimi osuđen je na 13 godina zatvora.
Jakup Krasnići osuđen je na 25 godina zatvora.
Ukupno su četvorici nekadašnjih čelnika OVK-a izrečene 81 godina zatvora.
U izrečene kazne uračunava se i vrijeme koje su optuženi već proveli u pritvoru.
Suđenje trajalo više od tri godine
Postupak protiv Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija počeo je u aprilu 2023. godine, nakon što su optuženi prethodno prebačeni u pritvor Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu.
Tužilaštvo je svoj dokazni postupak završilo u aprilu 2025. godine, nakon čega su svoje dokaze iznosili predstavnici žrtava i odbrane.
Dokazni postupak zaključen je u decembru 2025. godine, a završne riječi održane su u februaru 2026. godine.
Tokom procesa saslušan je veliki broj svjedoka, dok je Sudsko vijeće razmatralo obimnu dokumentaciju i druge dokaze.
Specijalizovana vijeća su ranije saopćila da je u postupku bilo izvedeno svjedočenje ukupno 134 svjedoka u sudnici, dok je u predmet bilo uključeno i više hiljada dokaznih materijala.
Šta je utvrdio Sud?
Presudom je napravljen jasniji razlaz između krivičnih djela za koja je Tužilaštvo uspjelo dokazati individualnu odgovornost optuženih i onih za koja dokazni standard nije dostignut.
Sud je zaključio da postoje dokazi koji potvrđuju odgovornost četvorice optuženih za određene ratne zločine.
Istovremeno, Vijeće nije prihvatilo dio optužbi koje su se odnosile na zločine protiv čovječnosti, jer Tužilaštvo nije uspjelo dokazati sve elemente tog krivičnog djela van razumne sumnje.
Takva odluka znači da presuda nije prihvatila sve navode iz optužnice, nego je krivičnu odgovornost utvrdila samo za djela za koja je Sud smatrao da su dokazana u skladu s primjenjivim pravnim standardima.
Predmet u Hagu privukao veliku pažnju
Proces protiv bivših pripadnika vrha OVK-a jedan je od najznačajnijih sudskih postupaka povezanih s ratom na Kosovu.
Posebnu pažnju javnosti privukla je činjenica da su među optuženima bili ljudi koji su nakon rata obavljali najviše političke funkcije na Kosovu.
Hašim Tači bio je predsjednik Kosova, dok su i ostali optuženi nakon rata nastavili djelovati na političkoj sceni.
Njihovo procesuiranje pred Specijalizovanim vijećima Kosova otvorilo je brojna pitanja o odgovornosti pojedinaca za zločine počinjene tokom sukoba, ali i o odnosu između političkih funkcija i krivične odgovornosti.
Presuda nije kraj postupka
Izrečena presuda predstavlja prvostepenu odluku Sudskog vijeća. To znači da postupak može biti nastavljen kroz žalbeni proces, u skladu s pravilima Specijalizovanih vijeća Kosova.
Specijalizovana vijeća osnovana su kako bi sudila u predmetima povezanim s navodnim zločinima počinjenim tokom i nakon rata na Kosovu, a djeluju u Hagu.
Upravo zbog složenosti predmeta i velikog broja dokaza, izricanje presude bilo je zakazano nakon višegodišnjeg sudskog procesa.
Presuda protiv Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija predstavlja jedan od najvažnijih pravosudnih epiloga procesa koji se pred Specijalizovanim vijećima Kosova vodio protiv nekadašnjeg političkog i vojnog vrha OVK-a.
Tači je osuđen na 25 godina zatvora, Veselji na 18, Seljimi na 13, a Krasnići na 25 godina. Sud je pritom jasno razdvojio ratne zločine za koje je utvrđena krivična odgovornost od optužbi za zločine protiv čovječnosti koje nisu dokazane van razumne sumnje.