Penzionere čekaju veliki izazovi: Penzioni sistem u BiH pod pritiskom, stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice

Penzioni sistem u Bosni i Hercegovini nalazi se pred ozbiljnim izazovima. Sve veći broj penzionera, nedovoljan rast broja zaposlenih i velika razlika između prihoda od doprinosa i potrebnih sredstava za isplatu penzija otvaraju pitanje dugoročne održivosti sistema.

Ekonomisti upozoravaju da će bez jačanja privrede, povećanja zaposlenosti i provođenja reformi biti sve teže osigurati stabilne isplate penzija u budućnosti.

Odnos zaposlenih i penzionera predstavlja najveći problem

Prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini evidentirane su 852.603 zaposlene osobe, dok penziju prima 767.156 građana.

Ovaj odnos pokazuje da na jednog penzionera dolazi tek oko 1,11 zaposlenih osoba koje kroz svoje doprinose učestvuju u finansiranju penzionog sistema.

Stručnjaci smatraju da je takva struktura veliki izazov, posebno jer broj penzionera raste, dok tržište rada ne bilježi dovoljno snažan rast zaposlenosti.

Najizraženiji problem vidljiv je u Republici Srpskoj, gdje je broj penzionera veći od broja osiguranih radnika. Prema podacima, evidentirano je 290.479 osiguranika, dok pravo na penziju ostvaruje 296.751 osoba.

U ove podatke uključene su različite kategorije osiguranika, među kojima su zaposleni, poljoprivrednici, samozaposleni i dobrovoljni osiguranici.

U Federaciji Bosne i Hercegovine situacija je nešto povoljnija, ali i dalje predstavlja izazov. Evidentirano je 547.364 zaposlenih i 473.402 penzionera, što znači da na jednog penzionera dolazi približno 1,15 zaposlenih.

Za penzije potrebno više milijardi maraka

Poseban problem predstavlja finansijska razlika između novca prikupljenog putem doprinosa i ukupnih sredstava potrebnih za isplatu penzija.

U Federaciji BiH doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje od januara 2020. godine uplaćuju se direktno u budžet, a ne na poseban račun Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Prema dostupnim podacima, za isplatu penzija u ovoj godini potrebno je oko 4,42 milijarde KM.

Istovremeno, očekuje se da će se kroz doprinose prikupiti približno 3,27 milijardi KM, što ostavlja razliku od oko 1,15 milijardi KM koju bi trebalo osigurati iz budžeta.

Upravo ta razlika izaziva zabrinutost, jer se postavlja pitanje koliko će sistem moći odgovoriti na buduće obaveze ukoliko prihodi budu manji od očekivanih ili ukoliko troškovi dodatno porastu.

Ekonomisti traže povećanje zaposlenosti i promjene sistema

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje upozorava da postojeći način finansiranja može predstavljati rizik za dugoročnu stabilnost penzionog sistema.

Prema njegovoj ocjeni, velika izdvajanja iz javnih sredstava za penzije smanjuju prostor za ulaganja u druge važne oblasti, poput razvoja privrede, infrastrukture i novih radnih mjesta.

Kao jedno od ključnih rješenja navodi se povećanje zaposlenosti i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja.

Stručnjaci upozoravaju da problemi velikih privrednih sistema i gubitak radnih mjesta direktno utiču i na penzioni fond, jer manji broj zaposlenih znači i manje prihoda od doprinosa.

Profesor Nikola Papac s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru smatra da je neophodan sistemski odgovor na nedostatak radne snage.

Među mogućim rješenjima navode se smanjenje rada na crno, prilagođavanje poreske politike, podrška samozapošljavanju, razvoj novih oblika zapošljavanja i reforma penzionog sistema prema modelima koji se primjenjuju u državama Evropske unije.

Jedan od važnih ciljeva, prema mišljenju stručnjaka, treba biti i stvaranje uslova za povratak dijela radne snage iz inostranstva.

Moguća nova opterećenja nakon odluke Ustavnog suda

Na dodatnu neizvjesnost utiče i postupak pred Ustavnim sudom Federacije BiH koji se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju usvojene u januaru 2026. godine.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijela je trećina zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

Jedno od spornih pitanja odnosi se na različite iznose penzija za osobe koje su pravo na penziju ostvarile sa manje od 20 godina staža.

Prema važećim odredbama, osobe koje su pod tim uslovima ostvarile pravo na penziju od 1. januara 2026. godine primaju 451 KM, dok osobe koje su se ranije penzionisale pod istim uslovima primaju 692 KM.

Ukoliko odluka Ustavnog suda dovede do promjena u načinu obračuna ili zahtijeva dodatna izdvajanja, finansijski