Svi kažnjeni, osim Dodika: Kako je slučaj lidera SNSD-a ostao bez sankcije Komisije
Rješavanje slučajeva sukoba interesa među izabranim i imenovanim zvaničnicima u Bosni i Hercegovini godinama prati niz problema, od političkih blokada do sporog rada institucija. Upravo zbog toga, smatraju iz Transparency Internationala BiH (TI BiH), primjena zakona često ne daje očekivane rezultate, što predstavlja jednu od prepreka na putu Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.
Podaci koje je TI BiH dostavio pokazuju da je ova organizacija u posljednjih pet godina podnijela oko 11 prijava Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH. Većina prijava odnosila se na izabrane i imenovane funkcionere, kao i njihove savjetnike.
Među prijavljenim slučajevima bilo je i nekoliko visokih političkih zvaničnika, a u pojedinim predmetima izrečene su novčane kazne. Međutim, bilo je i slučajeva u kojima sankcije nisu izrečene, najčešće zbog toga što prijavljeni u trenutku odlučivanja više nisu obavljali funkciju na koju se prijava odnosila.
Vidović kažnjen sa 5.000 KM
Jedan od novijih slučajeva odnosio se na generalnog sekretara Vijeća ministara BiH Roberta Vidovića.
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa utvrdila je da je Vidović istovremeno obavljao nespojive funkcije, odnosno da je bio član Upravnog odbora Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).
Zbog toga mu je izrečena novčana kazna od 5.000 KM.
Vidović je nakon odluke Komisije naveo da mu je mandat u FIPA-i istekao još u martu 2025. godine.
Nikšić bio u sukobu interesa, ali nije kažnjen
TI BiH ranije je podnio prijavu i protiv Nermina Nikšića, dok je bio zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Prijava se odnosila na poslovni odnos firme CTK Carbide tools iz Konjica, koja je u vlasništvu bliskog srodnika Nikšića, sa kompanijom „Igman“ d.d. Konjic, koja se nalazi u većinskom vlasništvu Federacije BiH.
Prema navodima TI BiH, vrijednost poslova prelazila je iznos od 5.000 KM godišnje, što je prema zakonu moglo predstavljati sukob interesa.
Komisija je utvrdila da je Nikšić bio u sukobu interesa, ali mu nije izrečena sankcija jer u vrijeme donošenja odluke više nije obavljao funkciju zastupnika u državnom parlamentu.
Sankcije za Hurtića i Milinovića
TI BiH prijavio je i ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića zbog poslovanja njegove privatne firme sa institucijama koje se finansiraju iz javnog budžeta.
Prema prijavi, firma „NAM“ d.o.o. Tuzla, u kojoj je Hurtić imao finansijski interes, sklapala je ugovore sa javnim institucijama čija je vrijednost prelazila zakonom propisani iznos.
Komisija je utvrdila postojanje sukoba interesa, nakon čega je Hurtiću izrečena novčana sankcija kroz umanjenje dijela plate.
Sankcionisan je i direktor Regulatorne agencije za komunikacije BiH Draško Milinović.
TI BiH ga je prijavio jer je, prema navodima organizacije, istovremeno obavljao funkciju direktora RAK-a i predsjednika Teniskog saveza Republike Srpske, koji je dobijao sredstva iz javnih budžeta.
Komisija je utvrdila sukob interesa i Milinoviću izrekla sankciju umanjenja plate od 10 posto u narednih šest mjeseci.
Slučaj Milorada Dodika bez sankcije
Posebnu pažnju privukao je predmet koji se odnosio na Milorada Dodika.
TI BiH podnio je prijavu zbog poslovanja firmi povezanih s njegovom porodicom sa institucijama i korištenja budžetskih podsticaja dok je Dodik obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH.
Iz TI BiH naveli su da je ranija Komisija, koju su činili zastupnici Parlamentarne skupštine BiH, zbog političkih blokada propustila pokrenuti postupak.
Nakon usvajanja novog zakona formirana je nova Komisija, ali je, prema riječima TI BiH, više od godinu dana bilo potrebno da se počne odlučivati o starim predmetima.
Kako su pojasnili, u brojnim slučajevima sankcije nisu mogle biti izrečene jer prijavljene osobe više nisu bile na funkcijama.
Kada je riječ o Dodiku, iz TI BiH naveli su:
„U slučaju Milorada Dodika zaključeno je da nije nosilac javne funkcije na državnom nivou, da prethodna Komisija nije pokrenula postupak u vrijeme trajanja svog mandata, zbog čega je trenutna Komisija donijela odluku o neprovođenju postupka.“
Kažnjeni i drugi funkcioneri
Komisija je odlučivala i o drugim prijavama TI BiH.
Marija Ćosić kažnjena je sa 5.000 KM zbog istovremenog obavljanja funkcije savjetnika Marinka Čavare u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i vijećničke funkcije u Općinskom vijeću Busovača.
Novčanom kaznom od 5.000 KM kažnjen je i Nikola Čiča, direktor Agencije za antidoping kontrolu BiH, zbog obavljanja funkcije predsjednika Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“, koje je bilo finansirano javnim sredstvima.
Komisija je sankcionisala i Igora Vukovića, koji je istovremeno obavljao funkciju savjetnika u Ministarstvu civilnih poslova BiH i odbornika u Skupštini opštine Vlasenica.
Vuković je kažnjen sa 5.000 KM, a Komisija ga je pozvala i da podnese ostavku.
Čekaju se odluke za Kapidžića, Mikulića i Kubatliju
TI BiH podnio je prijave i protiv Faruka Kapidžića i Zorana Mikulića zbog sumnje na nespojivost funkcija koje su obavljali.
Obojica su bili članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, uz istovremeno obavljanje drugih javnih funkcija.
Komisija je odlučila pokrenuti postupke, a konačne odluke još nisu donesene.
Postupak je pokrenut i protiv Marka Kubatlije zbog sumnje na kršenje Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH.
Slučaj se i dalje nalazi pred Komisijom, koja treba donijeti konačnu odluku.