data-nosnippet>
Mogućnost putovanja u zemlje Schengenskog prostora bez vize predstavlja veliku pogodnost za državljane Bosne i Hercegovine koji posjeduju biometrijski pasoš. Ipak, važno je znati da bezvizni režim ne znači i automatsko pravo ulaska u svaku državu članicu.
Prilikom prelaska granice službenici imaju ovlaštenje provjeriti ispunjava li putnik sve propisane uslove za ulazak. Ukoliko utvrde nepravilnosti ili procijene da uslovi nisu ispunjeni, mogu donijeti odluku o odbijanju ulaska.
Hiljade odbijenih ulazaka
Podaci pokazuju da ovakve situacije nisu rijetkost. Tokom 2025. godine hrvatske granične vlasti odbile su ulazak za 4.110 državljana Bosne i Hercegovine, a najveći broj slučajeva zabilježen je na kopnenim graničnim prijelazima.
Prema ranijim podacima Evropske komisije, u 2024. godini na vanjskim granicama Evropske unije evidentirano je 5.070 odbijanja ulaska državljanima BiH, što predstavlja rast od 26 posto u odnosu na godinu ranije.
Pravilo 90 dana i najčešća greška putnika
Jedan od najčešćih razloga zbog kojih putnici budu vraćeni s granice jeste prekoračenje dozvoljenog boravka.
Državljani BiH koji nemaju dozvolu boravka ili dugoročnu vizu neke od država Schengena mogu u tom prostoru boraviti najviše 90 dana u okviru bilo kojeg perioda od 180 dana.
To znači da izlazak iz Schengena nakon tri mjeseca ne “resetuje” automatski novi period boravka. Granične službe pri svakoj kontroli računaju koliko je dana putnik već proveo u Schengenu tokom prethodnih 180 dana.
Pasoš mora ispunjavati više uslova
Važeći pasoš nije jedini uslov za putovanje. Putna isprava mora biti izdata u posljednjih deset godina, a njen rok važenja u pravilu mora trajati najmanje tri mjeseca nakon planiranog napuštanja Schengenskog prostora.
Bezvizni režim odnosi se isključivo na nosioce biometrijskih pasoša, zbog čega je prije puta preporučljivo provjeriti sve detalje u vezi s valjanošću dokumenta.
Putnici moraju moći objasniti svrhu putovanja
Granični službenici mogu zatražiti dodatna pojašnjenja o planiranom putovanju.
Pitanja se najčešće odnose na razlog dolaska, mjesto boravka, trajanje posjete, osobu kod koje će putnik odsjesti ili plan povratka. U pojedinim slučajevima mogu biti zatraženi rezervacija smještaja, pozivno pismo, povratna karta ili drugi dokumenti koji potvrđuju navedene informacije.
Sama činjenica da neko nema hotelsku rezervaciju ne znači automatski odbijanje ulaska, ali nedosljedni odgovori ili nedostatak vjerodostojnih dokaza mogu izazvati dodatne provjere.
Sumnja na rad bez potrebnih dozvola
Bezvizni režim dozvoljava turističke, poslovne i privatne posjete kraćeg trajanja, ali ne daje pravo na zaposlenje.
Ako granični službenici posumnjaju da putnik namjerava raditi bez odgovarajuće dozvole, mogu provesti dodatne provjere i, ukoliko postoje osnovi za takvu sumnju, odbiti ulazak.
Finansijska sredstva također mogu biti predmet provjere
Prilikom ulaska putnici mogu biti zamoljeni da pokažu kako raspolažu dovoljnim sredstvima za boravak i povratak.
Naprimjer, Hrvatska kao orijentacioni iznos navodi oko 70 eura po danu planiranog boravka, iako taj iznos može biti manji ako osoba ima garantno pismo, unaprijed plaćen smještaj ili turistički aranžman.
Novac nije potrebno dokazivati isključivo gotovinom, već i drugim prihvatljivim načinima.
Evidencije u Schengenskom informacionom sistemu
Ulazak može biti odbijen i ukoliko se za putnika u Schengenskom informacionom sistemu (SIS) nalazi upozorenje koje se odnosi na zabranu ili odbijanje ulaska.
Osim SIS-a, granične službe provjeravaju i druge službene evidencije koje mogu utjecati na donošenje odluke.
Problemi s putnim dokumentima
Korištenje nevažećih, oštećenih, krivotvorenih ili prepravljenih putnih isprava predstavlja osnov za odbijanje ulaska.
Isti problem može nastati ukoliko je pasoš ranije prijavljen kao izgubljen ili ukraden, a njegov status nije riješen prije ponovne upotrebe.
Sigurnosne provjere
Nadležni organi mogu odbiti ulazak i kada postoje zakonski razlozi da se osoba smatra prijetnjom javnom poretku, sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima neke od država članica.
Na vanjskim granicama Evropske unije primjenjuju se i elektronski sistemi evidencije ulazaka i izlazaka, a putnici su dužni poštovati sve propisane procedure, uključujući davanje biometrijskih podataka kada je to predviđeno.
Šta učiniti ako vam bude odbijen ulazak?
U slučaju odbijanja ulaska, putnik dobija službeni obrazac u kojem je jasno naveden razlog takve odluke.
Najčešći razlozi uključuju prekoračen dozvoljeni boravak, neispravne ili nevažeće dokumente, nedovoljno dokaza o svr