data-nosnippet>
Nakon izbora u Srbiji dio javnosti na društvenim mrežama traži da se Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a i bivšem predsjedniku Republike Srpske, zabrani ulazak u zemlju i oduzme državljanstvo. Uz to se pojavljuju i pozivi na dodatne pravne i ekonomske mjere.
Povod za oštre reakcije su Dodikovi politički potezi u posljednje vrijeme. Tokom izborne kampanje otvoreno je podržao Aleksandra Vučića, a potom se pojavio i u izbornom štabu njegove političke opcije.
Nakon izbornog poraza Vučićeve liste Dodik je ponovo poslao poruke o Srbima kao jednom narodu s obje strane Drine. Takve izjave izazvale su nezadovoljstvo dijela građana Srbije, posebno onih koji podržavaju studentski pokret i demokratske promjene.
Rijeka Drina je dugo prirodna granica između Bosne i Hercegovine i Srbije. Njeno ime se u političkom govoru često koristi kao simbol povezanosti naroda s obje strane. Zato izjave te vrste redovno izazivaju snažne reakcije, a ovog puta došle su u osjetljivom trenutku nakon izbora.
Šta se traži na društvenim mrežama
Građani i pojedini politički komentatori na mrežama iznose oštre zahtjeve prema novim srbijanskim vlastima. Među porukama koje se najviše dijele jeste i ona da se Dodiku trajno zabrani ulazak u Srbiju i oduzme državljanstvo.
U komentarima se mogu pronaći i pozivi na strože pravne i ekonomske mjere. Među njima je i preispitivanje imovine koju Dodik posjeduje u Srbiji.
U tom kontekstu spominju se projekti povezani s njegovim imenom, među kojima su garaža u krugu Kliničkog centra i vila na Dedinju.
Pojedini komentatori smatraju da bi eventualne mjere trebalo razmotriti i u odnosu na druge političke aktere. Za njih tvrde da su ostvarivali korist zahvaljujući političkim vezama.
Kritike zbog političkog zaokreta
Kritičari Dodiku zamjeraju političko prilagođavanje okolnostima i miješanje u unutrašnje političke odnose Srbije. U reakcijama se posebno ističe njegov odnos prema različitim političkim akterima u toj zemlji.
Ukazuje se na razliku između njegovih ranijih oštrih poruka upućenih studentima i kasnijih izjava o zajedništvu Srba s obje strane Drine. Upravo ta razlika, prema ocjeni kritičara, dodatno je podigla tenzije u dijelu javnosti.
Dio srbijanske javnosti takve poteze tumači kao pokušaj očuvanja političkog utjecaja. U komentarima se mogu pronaći i optužbe da je riječ o zaštiti vlastitih političkih i ekonomskih interesa.
Samo reakcije javnosti, bez potvrđenih postupaka
Važno je razlikovati javne pozive od stvarnih institucionalnih koraka. Zahtjevi za zabranu ulaska u Srbiju, oduzimanje državljanstva i imovine zasad su samo reakcije dijela javnosti na društvenim mrežama.
To nije potvrda da su nadležne institucije pokrenule takve postupke. Prema dostupnim informacijama, nema naznaka da je neki zvaničan postupak u tom smjeru započet.
Šta to znači u praksi
Odluke o zabrani ulaska u državu ili oduzimanju državljanstva u pravilu su uređene zakonom. Donose ih nadležni organi kroz propisanu proceduru. Pozivi s društvenih mreža ne mogu zamijeniti taj postupak, bez obzira na to koliko se glasno čuju.
Isto vrijedi i za preispitivanje imovine. Takvo nešto bi zahtijevalo angažman nadležnih institucija, a ne samo političke ili javne pritiske.
Društvene mreže često su prvi prostor na kojem se nakon izbora iskazuje nezadovoljstvo, pa broj podijeljenih poruka ne mora odražavati stav većine građana niti politiku novih vlasti. Ipak, same reakcije pokazuju koliko je Dodikova uloga u političkim dešavanjima u Srbiji izazvala podijeljene stavove.
Čitaocima je korisno da komentare i zahtjeve na mrežama odvajaju od provjerenih činjenica. Pouzdan pokazatelj da se nešto zaista događa jeste tek zvanično saopćenje nadležne institucije, a ne broj dijeljenja ili lajkova.
Dodikove izjave o jedinstvu Srba s obje strane Drine i njegovo uključivanje u kampanju jedne od strana otvaraju pitanje odnosa političara iz Republike Srpske prema unutrašnjim političkim procesima u Srbiji. Hoće li reakcije javnosti dobiti i institucionalni odgovor, ostaje da se vidi.