data-nosnippet>
Centralna izborna komisija BiH zvanično je potvrdila rezultate izbora, a raspodjela mandata pokazuje da ključne poluge vlasti ostaju u rukama poznatih stranačkih struktura. Uz to su zabilježene određene unutrašnje rokade i ulazak nekih novih snaga.
Pojedini upućeni smatraju da bi vlast mogla biti formirana relativno brzo u odnosu na ono čemu se svjedočilo u prethodne četiri godine. Ipak, od buduće koalicije ne očekuju se značajniji rezultati.
Duboko polarizovan parlament
Iako su građani kroz izbor članova Predsjedništva BiH poslali mješovite poruke, državni parlament u naredne četiri godine bit će duboko polarizovan. Mandate u Predstavničkom domu, ukupno njih 42, podijelit će 16 političkih subjekata.
Na čelu liste je SDA s devet mandata, slijedi SNSD sa šest, SDP BiH s pet, HDZ BiH zajedno s partnerima s četiri, dok SBiH ima tri mandata.
Budući da je zakonodavna vlast u rukama prepoznatljivih aktera, upućeni smatraju da je malo prostora za „dašak svježeg vjetra“ na političkoj sceni. Novinar Amir Sužanj u tom kontekstu je rekao:
„Znamo njihove domete, njihove stvarne namjere i da ne možemo očekivati ništa novo. Da li će neke nove političke stranke, male, koje će biti, na neki način, dopuna toj koaliciji donijeti nešto novo vrlo je teško očekivati jer one, praktično, nemaju političku moć ni na osnovu izbornih rezultata, ni na osnovu njihove stvarne snage da nešto promijene u BiH.“
Okosnica vlasti i traženje većine
Izvjesno je da okosnicu buduće vlasti čine SNSD, HDZ i SDA. Za stabilnu većinu, međutim, potrebno je još partnera.
SDA razmatra hoće li uz sebe povući SBiH i DF ili SDP. HDZ i SNSD nisu naklonjeni prvoj opciji, a HDZ je, nezvanično, više za saradnju sa SDP-om.
Dennis Gratz iz DF-a ne očekuje da će proces teći glatko. „Ići će vrlo sporo, biće mukotrpno, kao i svaki put do sada nakon svih izbora. Mislim da su se na nivou KS i drugih kantona stvari iskristalisale, a ondje gdje to bude uslovljeno ustavnim inženjeringom gospodina Šmita koji je napravio jednu utakmicu u kojoj HDZ ima jednog više“, istakao je Gratz.
SBiH i pitanje Južne interkonekcije
SBiH je ostvarila značajan izborni rezultat, ali prema ocjeni Sužanja postoji problem. Zbog projekta Južne interkonekcije, SAD je ne vide kao kredibilnog partnera u vlasti.
„Zbog njenog odnosa, protivljenja Južnoj interkonekciji, na način na koji to Amerikanci vide. To bi mogao da bude jedan veliki problem za SBiH i ne znam kako će se ta priča završiti. Taj američki stav nije takav da bi se tek tako moglo preko njega preći“, stava je Sužanj.
Računica bez SNSD-a ne ide
SNSD s koalicionim partnerima ima jednog poslanika više u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Imaju i 34 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, što je značajno za izbor delegata u Dom naroda. U postizbornoj matematici, zaključak je, bez SNSD-a se ne može.
Otvoreno je pitanje hoće li opozicija u Republici Srpskoj prihvatiti poziv lidera SNSD-a da se zajednički djeluje na nivou institucija BiH. Državni parlamentarac Milorad Kojić za BHRT je kazao: „To sad možemo da predviđamo, ali mi zajedno s koalicionim partnerima i još određenim situacijama možemo da i bez PSS-a i bez SDS-a da imamo četiri delegata u Domu naroda.“
Stav opozicije u Republici Srpskoj
Opozicija u Domu naroda računa na dva delegata. Tvrde da zvaničnog poziva Milorada Dodika nije bilo, ali Pokret Sigurna Srpska mogućnost razgovora ne isključuje.
„Mi, kao Pokret sigurna Srpska smo tako radili i nastavićemo da radimo, kada je riječ o nekim nacionalnim politikama, da nikad tu nećemo biti upitni ni sporni, da se, apsolutno, ne radi ni o kakvom formiranju vlasti, niti o podjeli pozicija“, navela je Mirna Savić-Banjac iz ove stranke.
Šta slijedi
Analitičari su saglasni da će se formiranje vlasti intenzivirati nakon konstituisanja Predsjedništva BiH i entitetskih parlamenata. Upravo podjela izbornog plijena kroz raspodjelu funkcija, ističu, ono je što stvara parlamentarnu većinu.
Do tada ostaje otvoreno ko će činiti većinu na državnom nivou i hoće li SBiH, uprkos rezultatu, naći mjesto za pregovaračkim stolom.