data-nosnippet>
Vlada Republike Srpske usvojila je izvještaj u kojem traži zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini, kao i poništavanje ranijih odluka visokih predstavnika. Prema dostavljenom tekstu, dokument je namijenjen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Vijeće sigurnosti situaciju u BiH trebalo bi razmatrati 30. oktobra. Taj termin ponovo otvara pitanje uloge međunarodne zajednice u zemlji.
Šta se traži u izvještaju
Izvještaj sadrži dva ključna zahtjeva. Prvi je zatvaranje OHR-a, institucije na čijem je čelu visoki predstavnik. Drugi je poništavanje odluka koje su visoki predstavnici donijeli ranije.
Riječ je o stavu Vlade Republike Srpske upućenom međunarodnom tijelu. To je zahtjev, a ne odluka. Kako će se Vijeće sigurnosti odnositi prema ovim navodima, tek će se vidjeti na samoj sjednici.
Kratka pozadina: šta je OHR
Ured visokog predstavnika osnovan je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Njegov zadatak je da prati i podržava civilno provođenje tog sporazuma.
Visoki predstavnik tokom godina koristio je i posebna ovlaštenja, poznata kao „bonska ovlaštenja“, koja uključuju i nametanje zakona. Odluke visokih predstavnika zato su dugo predmet političkih rasprava u zemlji, a stavovi o njima se razlikuju.
U fokusu političke blokade i institucije
U središtu međunarodne rasprave nalaze se političke blokade, funkcionisanje državnih institucija i poštivanje odluka Ustavnog suda BiH. Razgovaraće se i o odnosima između domaćih vlasti i međunarodne zajednice.
Riječ je o temama oko kojih u političkom životu zemlje već dugo postoje različiti, često suprotstavljeni stavovi. Zbog toga svaki dokument upućen Vijeću sigurnosti izaziva pažnju domaće javnosti, ali i međunarodnih posmatrača.
Reakcije političkih aktera
Milorad Dodik oštro je kritikovao izvještaj OHR-a i nazvao ga „smećem“. Time je jasno izrazio negativan stav prema tom dokumentu.
Željka Cvijanović također je iznijela vlastite primjedbe na sadržaj izvještaja OHR-a. Njene primjedbe odnose se na isti dokument koji je kritikovao i Dodik.
Drugačiji ton stigao je sa državnog nivoa. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto odbacila je tvrdnje o blokadi unutar te institucije. Pozvala je i domaće političke predstavnike da preuzmu odgovornost.
Vijeće ministara je izvršni organ na državnom nivou, pa se pitanje njegovog funkcionisanja redovno nalazi u središtu političkih rasprava. Upravo zato ocjene o tome radi li ono ili je blokirano imaju poseban značaj.
Na dnevnom redu i EUFOR Althea
Na predstojećoj sjednici očekuje se i razmatranje produženja mandata misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini za još godinu dana.
EUFOR Althea je vojna misija Evropske unije u BiH. Nastala je 2004. godine, kada je preuzela zadatke ranijih međunarodnih snaga. Njen mandat se redovno razmatra pred Vijećem sigurnosti, pa će se na sjednici govoriti o političkim, ali i o sigurnosnim aspektima prisustva međunarodne zajednice u zemlji.
Šta to znači za građane
Za građane BiH ova rasprava nije samo formalnost. Pitanja o kojima će se govoriti, poput rada institucija, političkih blokada i odnosa domaćih vlasti s međunarodnom zajednicom, utiču na način na koji funkcioniše država. Na kraju utiču i na svakodnevni život.
Važno je razlikovati stavove i odluke. Izvještaj Vlade Republike Srpske izražava njen zvanični stav, ali ne znači automatski promjenu statusa OHR-a. Isto važi za kritike upućene izvještaju OHR-a. One su dio političke debate, a ne pravno obavezujući akt.
Do sjednice zakazane za 30. oktobra moguće su nove izjave i reakcije domaćih i međunarodnih predstavnika. Tek nakon sjednice bit će jasnije kako je Vijeće sigurnosti primilo iznesene stavove i kakav će biti ishod razmatranja produženja mandata EUFOR-a.
Čitaocima se savjetuje da informacije o ovoj temi prate iz više provjerenih izvora i da pažljivo razlikuju zvanične dokumente od političkih izjava. Redakcija će nastaviti pratiti razvoj situacije i javiti nove informacije čim budu dostupne.