data-nosnippet>
Predsjednik Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a Gunter Felinger (Gunther Fehlinger) pozvao je Evropsku uniju da hitno zamrzne evropske fondove koji su pod kontrolom političkog rukovodstva Republike Srpske. Njegov poziv uslijedio je nakon što je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio povećanje plata u prosvjeti.
Dodik je, naime, najavio da će plate prosvjetnih radnika u RS od januara 2027. godine biti veće za 10 posto. Felinger smatra da takva obećanja mogu biti pokušaj da se javnim novcem osigura politička lojalnost, a to je, kako ocjenjuje, posebno problematično u vrijeme fiskalnih poteškoća i rasta duga ovog entiteta.
„Dodik mora objasniti kako će finansirati obećanja“
Felinger je istakao da prosvjetni radnici zaslužuju više plate, ali je postavio pitanje izvora novca za najavljeno povećanje.
„Prosvjetni radnici zaslužuju bolje plate, ali Dodik mora objasniti kako namjerava finansirati ova obećanja nakon godina lošeg upravljanja ekonomijom i nacionalističkih sukoba“, poručio je Felinger.
Naglasio je i da Evropska unija, prema njegovom mišljenju, više ne bi trebala tolerirati političko pokroviteljstvo i separatizam.
Šta tačno traži od Brisela
U pozivu upućenom Briselu Felinger je zatražio hitnu obustavu direktne finansijske podrške institucijama za koje smatra da podrivaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Pored toga, pozvao je na detaljnu reviziju projekata koji su ranije finansirani sredstvima EU. Razlog su, kako navodi, sumnje u moguće zloupotrebe novca koji dolazi iz evropskih izvora.
Uslovljavanje buduće pomoći
Felinger smatra da bi buduća finansijska pomoć Evropske unije trebala biti uslovljena nekoliko stvari: poštivanjem vladavine prava, fiskalnom transparentnošću i poštivanjem suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Istovremeno je naglasio da je potrebno zaštititi humanitarne tokove i nezavisno civilno društvo. Drugim riječima, njegov prijedlog se odnosi na zamrzavanje sredstava pod kontrolom političkog rukovodstva, a ne na obustavu pomoći onima kojima je ona namijenjena.
„Nema više novca Evropske unije za Dodikovu političku mašineriju. Bosna pripada Evropskoj uniji, a ne trajnoj političkoj krizi“, zaključio je Felinger.
Kontekst: lični stav, a ne odluka EU
Važno je naglasiti da je riječ o stavu i pozivu Gunthera Felingera, predsjednika Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a, a ne o zvaničnoj odluci ili stavu institucija Evropske unije. Iz dostupnih informacija ne vidi se da je Brisel već reagovao na ovaj poziv, niti da su se oglasili Milorad Dodik ili institucije Republike Srpske.
Evropska unija već godinama podržava Bosnu i Hercegovinu kroz različite oblike finansijske pomoći, uključujući sredstva namijenjena reformama i razvojnim projektima. Odluke o tome kako se ta sredstva dodjeljuju, nadziru i eventualno obustavljaju donose nadležne institucije EU, u skladu sa vlastitim pravilima i procedurama.
Zbog toga poziv jednog pojedinca, ma koliko glasan bio, sam po sebi nema pravnu snagu niti obavezuje Brisel na bilo kakav korak. Ipak, ovakve izjave često pokrenu širu raspravu o tome koliko se sredstva iz inostranstva troše transparentno.
Felingerova izjava otvara nekoliko pitanja koja se redovno pojavljuju u javnoj raspravi u Bosni i Hercegovini. Jedno se tiče finansiranja javnih rashoda, uključujući plate u javnom sektoru, kada su javne finansije pod pritiskom. Drugo je pitanje nadzora nad načinom na koji se troše sredstva koja u zemlju stižu iz evropskih fondova.
Šta to znači za građane
Plate u prosvjeti i uslovi rada nastavnika i učitelja tema su koja se direktno tiče velikog broja građana, pa najave o povećanju primanja obično izazivaju veliku pažnju. Ovaj slučaj pokazuje da se takve najave mogu naći i u širem političkom okviru, u kojem se o njima raspravlja i izvan granica Bosne i Hercegovine.
Za građane je u svemu ovome ključno pitanje transparentnosti. Budžeti i izvještaji o njihovom izvršenju javni su dokumenti, pa svako može provjeriti kako se planira i troši javni novac, uključujući izdvajanja za obrazovanje i plate u javnom sektoru.
Da li će Felingerov poziv imati ikakav odjek u evropskim institucijama, za sada nije poznato. Ostaje da se vidi hoće li uslijediti reakcije iz Brisela, kao i odgovor onih na koje se njegove ocjene odnose.