data-nosnippet>
Bosna i Hercegovina pridružila se novom paketu sankcija Evropske unije protiv Rusije, koji obuhvata više od 1.500 osoba i pravnih subjekata povezanih s ruskom vojnom industrijom i invazijom na Ukrajinu. O tome je, pozivajući se na saopćenje Vijeća Evropske unije, izvijestila novinska agencija Patria.
Odluci se, pored BiH, pridružilo još osam evropskih država koje nisu članice EU. Riječ je o Albaniji, Islandu, Lihtenštajnu, Moldaviji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Norveškoj i Ukrajini.
Zemlje će uskladiti nacionalne politike
Iz Vijeća EU poručeno je da će ove zemlje svoje nacionalne politike uskladiti s donesenom odlukom. Evropska unija pozdravila je njihovu obavezu da to učine.
Bosna i Hercegovina se i ranije pridruživala pojedinim paketima sankcija protiv Rusije, uključujući njihovo produženje i uvođenje novih mjera. Najnovija odluka stoga se uklapa u dosadašnju praksu usklađivanja s evropskim odlukama.
Provedba unutar BiH i dalje sporna
Ipak, primjena sankcija unutar same BiH predstavlja poseban problem. Predstavnici vlasti Republike Srpske, predvođeni Miloradom Dodikom, u više navrata su poručivali da neće podržati njihovu primjenu prema Rusiji.
Zbog toga bi nova odluka mogla ponovo otvoriti pitanje usklađenosti vanjske politike BiH s evropskim mjerama. Drugim riječima, jedno je pridruživanje odluci na nivou države, a drugo način na koji se ona u praksi provodi.
Na spisku 743 osobe i 826 pravnih subjekata
Novi paket obuhvata 743 fizičke osobe i 826 pravnih subjekata. Među sankcionisanim osobama je i Mihail Zvinčuk, osnivač ruske propagandne mreže Rybar, koji je u više navrata boravio u Bosni i Hercegovini.
Prema navodima iz odluke Vijeća EU, nove mjere usmjerene su na kompanije i pojedince povezane s ruskim vojno-industrijskim kompleksom. Posebno se ciljaju dobavljači ključnih komponenti za proizvodnju naoružanja.
Fokus na komponentama za naoružanje
Riječ je o dijelovima koji se koriste u proizvodnji projektila, bespilotnih letjelica, aviona i drugih naprednih sistema naoružanja. Među njima su poluprovodnici, elektronske komponente, komunikacijska i radarska oprema, navigacijski sistemi, eksplozivi i municija.
U odluci se navodi da su sankcionisani subjekti povezani s ruskim vojnim i industrijskim sektorom te da njihove aktivnosti doprinose podršci ruskoj vojnoj industriji.
Posebno su obuhvaćeni dobavljači srednjeg nivoa. Prema podacima navedenim u odluci, oni ostvaruju godišnji promet od najmanje 20 milijardi eura i zapošljavaju više od 250.000 ljudi.
Ukupan spisak i dalje raste
Nakon usvajanja novog paketa, ukupan spisak sankcija Evropske unije prema Rusiji obuhvata 2.941 fizičku osobu i 1.835 pravnih subjekata. Time se nastavlja proširivanje liste lica i kompanija na koje se odnose restriktivne mjere.
Šta to znači za BiH
Za građane BiH ova vijest je važna zbog dva razloga. Prvi je što pokazuje da država formalno nastavlja put usklađivanja s vanjskopolitičkim odlukama Evropske unije, što je jedan od elemenata njenog evropskog kursa.
Drugi je što otvara pitanje unutrašnje saglasnosti oko primjene tih odluka. Stavovi predstavnika vlasti Republike Srpske o sankcijama prema Rusiji javno su poznati, pa se ponovo postavlja pitanje kako će se nova odluka odraziti na vanjsku politiku zemlje.
Za sada iz dostupnih informacija nije jasno kakve će konkretne korake BiH poduzeti u provedbi novog paketa. Zvanični detalji o tome nisu navedeni u saopćenju Vijeća EU koje prenosi Patria.
Vijeće EU je u saopćenju jasno poručilo da se od država koje su se pridružile očekuje usklađivanje nacionalnih politika. Hoće li i kako se to dogoditi u BiH, pokazat će naredni period.