data-nosnippet>
Nakon što su demokrate preuzele punu kontrolu nad Kongresom SAD-a, u Washingtonu bi se moglo otvoriti ozbiljnije propitivanje lobističkih veza Milorada Dodika. Pod povećalom bi se mogli naći i njegovi finansijski aranžmani te odnosi s političkim saradnicima Trumpa.
Dodik je bio u fokusu skandala koji je obilježio predizbornu kampanju u Americi. Povod je bila priča New York Timesa o vezama Trumpovih političkih operativaca s Dodikovom strankom.
Burne reakcije u republikanskim redovima
Objavljeni tekst izazvao je niz oštrih reakcija i međusobnih optužbi među republikancima. Na kraju je morao reagovati i sam Trump.
U međuvremenu je sve veći broj američkih kongresmena iz obje političke opcije počeo glasnije zagovarati vraćanje sankcija Dodiku. Time pitanje njegovog statusa u Washingtonu prestaje biti isključivo stranačka tema.
Šta znači kontrola nad Kongresom
Kongres SAD-a čine dva doma, Predstavnički dom i Senat. Većina u njima općenito daje više prostora za nadzor nad radom administracije, kao i za postavljanje pitanja o pojedinim političkim vezama i aranžmanima.
Upravo zato se u slučaju Dodika očekuje da bi teme koje su ranije ostajale na margini mogle dobiti veću pažnju. Za sada se, međutim, radi o očekivanjima, a ne o konkretnim odlukama.
Dodik u Miamiju nakon izbornog poraza republikanaca
Dodik je danas doputovao u Miami, gdje će učestvovati na konferenciji koja se održava u okviru republikanskog MAGA pokreta na Trumpovom privatnom imanju. Skup se održava u potpuno sumornoj atmosferi, nakon izbornog potopa republikanaca.
Okolnosti u kojima Dodik dolazi na skup tako se značajno razlikuju od onih na koje je do sada računao. Većinu u Kongresu sada imaju demokrate, a sve je više kongresmena koji traže nove mjere prema njemu.
Garčević: moguće slabljenje dosadašnjeg pristupa regionu
Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Boston i bivši ambasador Crne Gore pri NATO-u Vesko Garčević smatra da bi moglo doći do promjene američke politike prema regionu.
„Može se dogoditi slabljenje sadašnjeg pristupa regionu, koji je podrazumijevao podršku nekim političarima koje Amerika ranije nikada nije podržavala, kao što je bio Dodik“, kazao je Garčević.
Garčević je dodao da na političke prilike u regionu, a posebno na položaj Milorada Dodika, utječu i nedavne promjene u Beogradu.
Zakon o sankcijama već postoji
Američki Kongres ranije je usvojio zakon kojim se predviđaju sankcije za one koji narušavaju Dejtonski sporazum i mir u Bosni i Hercegovini. Taj sporazum, potpisan 1995. godine, okončao je rat u BiH i postavio osnove njenog današnjeg ustavnog uređenja.
Prema ocjeni iz izvornog izvještaja, Dodik ispunjava sve uslove da mu se sankcije vrate. Hoće li do toga zaista doći, zavisit će od političkih odluka u Washingtonu.
Šta to znači za BiH
Odnos Sjedinjenih Američkih Država prema političkim akterima u Bosni i Hercegovini već godinama je važan faktor domaće politike. Svaka promjena u Washingtonu, bilo na nivou Kongresa ili šire administracije, ima odjek i u Sarajevu, Banjoj Luci i drugim centrima.
Promjena političkih odnosa u američkom Kongresu mogla bi tako otvoriti pitanja koja su ranije ostajala po strani. To se odnosi na lobiranje, finansiranje i veze s ljudima bliskim Trumpu.
Za sada ostaje da se vidi kako će nova kongresna većina postupiti i hoće li pitanje sankcija zaista doći na dnevni red. Jasno je, međutim, da Dodik u Miami dolazi u znatno drugačijem političkom okruženju nego prije izbora.
Naredni koraci zavise i od toga kako će se razvijati odnosi unutar republikanskog tabora, nakon burnih reakcija koje je izazvala priča o Dodikovim vezama. Kongresmeni iz obje stranke, kako se navodi, sve su spremniji javno govoriti o potrebi novih mjera.
Za čitaoce je u ovakvim situacijama korisno razlikovati ocjene analitičara od zvaničnih odluka. Garčevićeva procjena govori o mogućem pravcu razvoja događaja, dok konačne odluke o sankcijama donose nadležne institucije u Washingtonu.