data-nosnippet>
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstavila je danas pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta paket proširenja za 2026. godinu, koji je Evropska komisija usvojila u Briselu. Bosna i Hercegovina se u njemu nije našla među zemljama s najvećim napretkom, a Kos je upozorila da BiH, umjesto reformi, sve više zaostaje u evropskim integracijama.
Za razliku od BiH, Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija dobile su indikativne mape puta za članstvo. To je, kako se navodi, najznačajnija novost ovogodišnjeg paketa.
Upozorenje za BiH
Kos je istakla da je u zemlji primjetno sve veće udaljavanje od evropskog puta. Naglasila je i da ključne reforme povezane s EU još nisu usvojene.
„U zemlji je primjetno sve veće udaljavanje od evropskog puta. Ključne reforme povezane s EU još uvijek trebaju biti usvojene, jer rad izvršne i zakonodavne vlasti i dalje otežava nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije“, rekla je Kos.
Komesarka je upozorila i na jačanje političkih podjela i antievropske retorike uoči općih izbora održanih 4. oktobra. Dodala je da bi vlasti u BiH sada morale pokazati spremnost za konkretne reformske poteze.
U izvještaju o BiH Evropska komisija posebno je ukazala na izostanak napretka u pravosuđu, borbi protiv korupcije i slobodi medija. To su oblasti koje se tradicionalno nalaze u središtu ocjena napretka zemalja kandidata.
Prijeti gubitak dijela sredstava
Upozorenje ima i finansijsku dimenziju. Prema izvještaju, BiH bi do kraja godine mogla ostati bez dijela sredstava iz Plana rasta ako ne ispuni uslove za isplatu prve tranše. Za građane to znači da se politički zastoj može preliti i na novac namijenjen razvoju i reformama.
Crna Gora najbliža članstvu
Mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju predstavljaju okvir za njihov daljnji napredak prema članstvu. Sličnu priliku mogu dobiti i ostale zemlje kandidati ako ostvare potrebne rezultate.
„Napredak ove četiri zemlje pokazuje da kretanje prema članstvu u EU zavisi od političke volje i političkih izbora. Svaka zemlja kandidat može se pridružiti grupi zemalja koje brzo napreduju. Ohrabrujemo sve zemlje kandidate da naprave taj izbor“, poručila je Kos.
Crna Gora trenutno prednjači u pristupnim pregovorima. Prema riječima komesarke, zatvorila je 21 pregovaračko poglavlje, a preostalo joj je još 14. Ako nastavi planiranom dinamikom, sporazum o pristupanju mogao bi biti potpisan najranije u junu naredne godine, a članstvo se očekuje 2028.
Albanija namjerava završiti pregovore do kraja 2027. godine. Ukrajina i Moldavija spremne su za otvaranje svih pregovaračkih klastera, a Moldavija planira privremeno zatvoriti pregovore početkom 2028.
Ocjene za ostale zemlje
Govoreći o Srbiji, Kos je upozorila na nazadovanje u oblasti temeljnih prava, posebno slobode izražavanja, akademskih sloboda i javne uprave. Izrazila je ipak očekivanje da nova vlada može promijeniti dosadašnji pristup.
Sjeverna Makedonija mora provesti ustavne promjene da bi nastavila pregovarački proces. Kosovo je, zbog institucionalne blokade, usporilo reforme.
Evropski put Gruzije ocijenjen je kao praktično zaustavljen. Pregovori s Turskom ostaju blokirani zbog pogoršanja stanja demokratije, vladavine prava i temeljnih sloboda.
Novi model postepene integracije
Kos je najavila i novi pristup postepenoj integraciji. On bi zemljama kandidatima omogućio određene koristi od članstva i prije formalnog pristupanja EU. Evropska komisija planira da u prvom tromjesečju naredne godine pokrene razgovore o ovom modelu.
Posebna pažnja bit će posvećena sigurnosnoj saradnji, borbi protiv organizovanog kriminala, dezinformacija i kibernetičkih prijetnji. Prema ocjeni Komisije, to je zajednički izazov za Evropsku uniju i zemlje koje teže članstvu.
Poruka iz Brisela je jasna: tempo evropskog puta određuju političke odluke i provedene reforme u samim zemljama kandidatima. Dok neke zemlje već planiraju datume zaključivanja pregovora, BiH ostaje pred zadatkom da usvoji ključne reforme i izbjegne gubitak dijela evropskih sredstava.