Nakon što su demokrate preuzele većinu u oba doma američkog Kongresa, odnosi Washingtona prema Miloradu Dodiku, predsjedniku SNSD-a, i njegovoj političkoj mreži mogli bi ući u novu fazu. Prema analizi portala Vijesti.ba, Dodik više ne može računati na istu konstelaciju i podršku u Sjedinjenim Američkim Državama.
Pod pojačanim nadzorom mogli bi se naći i lobistički aranžmani entiteta Republika Srpska, vrijedni gotovo deset miliona KM budžetskog novca.
Šta stručnjaci očekuju od kongresnih komisija
Stručnjaci upozoravaju da bi nova parlamentarna većina mogla otvoriti pitanja finansiranja lobiranja, transparentnosti ugovora i stvarnih ciljeva djelovanja kompanija koje rade za vlasti u RS-u. Posebno bi problematična mogla biti povezanost pojedinih lobista s ljudima iz najbližeg kruga predsjednika Donalda Trumpa.
Faris Kočan, docent na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani, smatra da bi veći interes demokrata za vanjskopolitička pitanja mogao uticati i na Dodikove lobističke aranžmane.
„Kompanije koje su puno uvezane za Dodika, sankcije, lobisti – taj dio će isplivati sigurno unutar tih komisija“, ocjenjuje Kočan.
Prema njegovim riječima, nova većina bi kroz rad komisija mogla otvoriti pitanja djelovanja lobističkih kompanija i političkih veza građenih godinama u Washingtonu. Kočan ističe i da bi proruska politika vlasti u RS-u ponovo mogla postati predmet ozbiljnijeg interesovanja američkih demokrata.
Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), navodi da bi se otvorio prostor za detaljniju kontrolu lobističkih aranžmana, njihovog finansiranja i zakonitosti. U fokusu bi mogla biti pitanja ko finansira lobiranje, kakve se usluge i protivusluge razmjenjuju te da li se sve odvija u skladu s američkim zakonima.
Kako navodi Detektor, mogla bi se pojačati i kontrola primjene Zakona o registraciji stranih agenata (FARA), uz mogućnost kongresnih istraga i uključivanja Ministarstva pravde SAD-a. Bećirović ipak upozorava da lobiranje za strane interese samo po sebi nije nezakonito, ali da prikrivanje nalogodavaca, korupcija i nedozvoljeni finansijski tokovi mogu dovesti do pravosudnih istraga.
Gdje je otišao novac
Vlasti RS-a potrošile su gotovo deset miliona KM budžetskog novca na lobiranje u SAD-u. Novac je korišten za političku ofanzivu prema Trumpovoj administraciji, ali i za troškove poput ručkova, skupih letova i stanova u Banjoj Luci.
Prema ocjenama stručnjaka, cilj dijela tih aktivnosti bio je predstavljanje politike vlasti RS-a u Washingtonu, uključujući zagovaranje nezavisnosti entiteta od Bosne i Hercegovine. Takav cilj naveden je i u ugovoru s kanadskom kompanijom Dickens & Madson.
Najmanje trojica saradnika američkog predsjednika prisustvovala su stranačkom skupu SNSD-a pred izbore u BiH. Među identificiranim osobama bili su Alex Garcia, partner u lobističkoj firmi koju plaća Vlada RS-a, Trumpov saradnik James Blair i advokat Andrew H. Smith, dok je jedna osoba ličila na Chrisa LaCivitu, jednog od menadžera Trumpove posljednje predsjedničke kampanje.
Prema pisanju Politica, Trump je poručio da će prekinuti veze s Blairom i LaCivitom ako utvrdi da njihov konsultantski rad za strane klijente predstavlja sukob interesa.
Pažnju je izazvala i Katie Wiles, kćerka Trumpove šefice osoblja Susie Wiles. Prema pisanju američkih medija, objavila je fotografiju s ministrom unutrašnjih poslova RS-a Željkom Budimirom na strelištu u Laktašima, navodeći da je u entitetu boravila poslovno, ali i radi zabave.
Samo u posljednjih godinu dana Vlada RS-a potpisala je više novih ugovora s američkim lobističkim kompanijama. Među njima su višemilionski ugovor s McGinnis Lochridge LLP i ugovor s kompanijom Lucas Compton LLC, vrijedan gotovo milion KM, za promociju političkih poruka prema američkoj administraciji, Kongresu i medijima.
Krajem 2025. potpisan je i ugovor vrijedan dva miliona dolara s kompanijom Madisson K. Consulting, koju je Ivan Mišić osnovao u Banjoj Luci samo nekoliko sedmica ranije. Prema ranijim izvještajima, Mišiću je u prvoj tranši isplaćeno 1,3 miliona KM.
U septembru 2026. Ustavni sud BiH zabranio je budžetsko finansiranje lobiranja iz Republike Srpske čiji su ciljevi suprotni Ustavu BiH i odlukama državnih institucija.
Povratak sankcija?
Kočan smatra da Dodik ima razloga za zabrinutost, uprkos vezama s Trumpovim političkim krugom. Nova većina bi, između ostalog, mogla preispitivati i odluku o ukidanju američkih sankcija Dodiku i njegovim saradnicima. Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a uklonio ih je s liste sankcionisanih osoba u oktobru 2025.
„Dodik u suštini ostaje više ili manje sam u toj igri“, ocjenjuje Kočan, ukazujući i na slabljenje političkih saveznika poput Viktora Orbana i Aleksandra Vučića.
Bećirović smatra da bi posljedice za američke lobističke kompanije prije svega bile poslovne i reputacijske, jer angažman za klijente s kontroverznim političkim aktivnostima može ugroziti njihov ugled i pristup centrima odlučivanja.
„Nijedna ozbiljna lobistička kuća ne želi zbog jednog klijenta ugroziti vlastiti ugled, poslovne odnose i pristup centrima političkog odlučivanja u Washingtonu“, upozorava Bećirović.
Primjer mogućih posljedica već postoji u slučaju Paola Zampollija, Trumpovog dugogodišnjeg prijatelja i nekadašnjeg izaslanika za globalna partnerstva. On se u februaru 2026. sastao s Dodikom u Banjoj Luci, a nakon što je Politico objavio detalje njihove komunikacije, smijenjen je s funkcije.
Demokratska senatorica Jeanne Shaheen ranije je upozorila na angažman ljudi iz Trumpovog političkog kruga u Republici Srpskoj, ocijenivši da je riječ o zarađivanju novca na štetu Bosne i Hercegovine i njenog jedinstva.
Otvoreno ostaje pitanje hoće li demokratska većina u Kongresu zatražiti detaljniji uvid u milione dolara potrošene na lobiranje za vlasti RS-a. Isto tako, nije jasno hoće li političke veze koje su Dodiku omogućile povratak u američke krugove moći opstati pod novim pritiskom iz Washingtona.