ALARM IZ ŠVEDSKE: Građanski model mogao bi promijeniti pravila igre u BiH?

Banjalučanin iz Švedske: Građanska država nije prijetnja narodima, već političkim privilegijama

Dragan Čović posljednjih mjeseci ponovo upozorava da Hrvati u Bosni i Hercegovini nemaju onaj nivo političkih prava koji im, prema njegovom stavu, pripada po Ustavu. Istovremeno, dio javnosti postavlja pitanje političke odgovornosti, podsjećajući da je HDZ BiH više od dvije decenije učestvovao u gotovo svim ključnim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.

U autorskom osvrtu, Banjalučanin koji živi u Švedskoj, Edin Osmačević, iznosi stav da se rasprava o položaju konstitutivnih naroda često koristi za očuvanje postojećih političkih odnosa, dok brojni problemi građana ostaju u drugom planu.

Prema njegovom mišljenju, koncept takozvanog legitimnog predstavljanja vremenom je prerastao pitanje zaštite kolektivnih prava i postao način očuvanja političke dominacije pojedinih stranaka nad vlastitim biračkim tijelom.

Osmačević smatra da bi građanski model podrazumijevao sistem u kojem politički legitimitet proizlazi iz povjerenja birača, a ne iz monopola nad predstavljanjem jednog naroda. U takvom uređenju, navodi, političari bi odgovornost prvenstveno dokazivali rezultatima svog rada.

Posebno ističe da Bosna i Hercegovina već godinama istovremeno bilježi odlazak stanovništva, spor ekonomski razvoj, nizak nivo povjerenja u pravosuđe i kontinuirane optužbe za korupciju, zbog čega smatra da bi fokus javnosti trebao biti usmjeren na rješavanje tih problema.

Autor naglašava da građanska država, prema njegovom viđenju, ne znači ukidanje nacionalnog identiteta niti prava konstitutivnih naroda i ostalih građana, već uspostavljanje sistema u kojem svi imaju jednaka prava i obaveze pred zakonom.

U svom tekstu također ističe da pitanja transparentnosti, porijekla imovine i eventualnih zloupotreba javnih funkcija moraju važiti jednako za sve nosioce vlasti, bez obzira na njihovu političku ili nacionalnu pripadnost.

Na kraju zaključuje da Bosni i Hercegovini nisu potrebne nove političke podjele i dugotrajne rasprave o etničkim odnosima, već jače institucije, veća odgovornost izabranih zvaničnika i jednak tretman svih građana pred zakonom.

Napomena: Stavovi izneseni u ovom tekstu predstavljaju mišljenje autora Edina Osmačevića i ne moraju nužno odražavati stavove redakcije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *