data-nosnippet>
Politički analitičari Đorđe Vukadinović i Aleksandar Lukić ocijenili su da je pobjeda Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji iznenadila prije svega velikom razlikom u broju osvojenih glasova. Njih dvojica se razlikuju u procjeni kada bi mogla biti formirana nova vlada.
Vukadinović očekuje da će vlada biti formirana do kraja godine, dok Lukić smatra da će pravac djelovanja buduće vlasti biti jasniji tek nakon predsjedničkih izbora. Obojica ističu da je važno smiriti političke tenzije i spriječiti svaki oblik nasilja u zemlji.
Apsolutna većina u Skupštini?
Konačni rezultati izbora još se čekaju. Dosadašnji podaci, prema navodima RTS-a, ukazuju na to da bi Studentska lista mogla imati apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini i samostalno formirati vladu.
Vukadinović, urednik Nove srpske političke misli, kaže da su istraživanja javnog mnijenja koja je provodio pokazivala rast podrške Studentskoj listi još tokom ljeta. U septembru je, kako navodi, postalo jasno da je ta lista prestigla Srpsku naprednu stranku (SNS).
Prema njegovoj ocjeni, Studentska lista postepeno je privlačila birače tradicionalnih opozicionih stranaka. SNS je, s druge strane, dio podrške dobivao od dosadašnjih birača Socijalističke partije Srbije (SPS).
„Mi smo uhvatili trend. Trend je bio da je u jednom trenutku Studentska lista preskočila SNS, mada su rasli i jedni i drugi. SNS je rastao blago, a Studentska lista je rasla strelovito“, naveo je Vukadinović.
Kao važan pokazatelj izdvojio je i veliku spremnost građana da izađu na izbore, što se, prema njegovim riječima, potvrdilo i na samom glasanju.
Lukić: Emocije su presudile
Aleksandar Lukić, naučni saradnik Instituta za političke studije, ocijenio je da je rezultat iznenadio i učesnike izbora i analitičare. Kako kaže, nije se očekivala tolika razlika između dvije vodeće liste.
„Očigledno je da su kampanja i ova atmosfera koja je trajala dvije godine dovele do toga da se djeluje na narod, prije svega emocijama. Emocije su ovdje presudile, emocije koje su bile negativne prema vlasti“, rekao je Lukić.
Smatra da je veliki broj građana bio motiviran prvenstveno željom za promjenom vlasti. Po njegovom mišljenju, to nije nužno značilo i jasno definiranu politiku koju birači očekuju od onih koji bi je mogli naslijediti.
Prioriteti buduće vlade
Vukadinović podsjeća da su predstavnici Studentske liste i prije izbora najavili osnovne pravce djelovanja. Među njima su borba protiv korupcije, vladavina prava i jačanje institucija.
Upravo su obećanja o suzbijanju korupcije i smanjenju koncentracije političke moći, ocjenjuje on, bila važna za izborni rezultat.
„Temelj i osnov na čemu su dobili te glasove jeste bilo obećanje borbe protiv korupcije i protiv tog kulta ličnosti, toga da je jedan čovjek odlučivao o svemu“, istakao je Vukadinović.
Dodao je da je Studentska lista najavila poštovanje Ustava kada je riječ o Kosovu i Metohiji, te da neće uvoditi sankcije Rusiji. Ispunjavanje predizbornih obećanja, smatra, bit će jedan od glavnih pokazatelja dosljednosti nove vlasti.
Do Nove godine ili poslije predsjedničkih izbora
Vukadinović očekuje da će nova parlamentarna većina nastojati što prije formirati vladu, iako zakonski rokovi ostavljaju mogućnost da proces potraje. „Ja očekujem da mi do Nove godine imamo vladu. To je neka vrsta i obaveze“, rekao je.
Za rad parlamenta predviđa oštre rasprave između nove većine i opozicije. Nada se ipak da će Narodna skupština ponovo postati mjesto ozbiljnijih rasprava o zakonima i važnim državnim pitanjima.
„Očekujem oštru borbu, očekujem polemike, ali očekujem da se bar dio onoga što bi trebalo da bude Narodna skupština vrati u donekle ozbiljno“, poručio je.
Lukić, međutim, smatra da politički program buduće vlasti još nije dovoljno konkretiziran. Zato će, kaže, sastav nove vlade biti važan za procjenu njenog budućeg djelovanja.
„Mi i dalje ne znamo kakva će politika biti. Ja mislim da tačna politika, pa čak i personalizacija te politike, neće biti sasvim jasna sve do predsjedničkih izbora“, naveo je Lukić.
Zbog toga ne isključuje da formiranje vlade bude odgođeno do završetka predsjedničkih izbora. Naglašava da je to njegova procjena, a ne izvjestan ishod.
Reforme traže više od većine u parlamentu
Govoreći o najavljenim dubinskim promjenama u državnom aparatu i javnom sektoru, Lukić je ocijenio da parlamentarna većina sama po sebi neće biti dovoljna za provođenje svih reformi. To se, kaže, posebno odnosi na oblast pravosuđa.
Prema ocjenama analitičara, pred budućom vlašću su brojni izazovi. Oni uključuju formiranje vlade, ispunjavanje predizbornih obećanja, jačanje institucija i smirivanje političkih tenzija.
Hoće li najavljene promjene biti provedene i kakav će politički pravac Srbija zauzeti, trebalo bi biti jasnije nakon formiranja nove vlasti i narednih izbornih procesa.