Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden u svojim novim memoarima tvrdi da je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua više puta tražio da smanji broj civilnih žrtava u Gazi, ali da su njegovi zahtjevi ostali bez stvarnog odgovora. Prema Bidenovim riječima, Netanyahu je obećavao dodatne mjere, a nakon toga bi uslijedili novi napadi u kojima su stradali civili, navodi Haaretz.
Biden u knjizi opisuje i privatne razgovore sa izraelskim premijerom, ali i vlastitu frustraciju zbog načina na koji je Netanyahu vodio rat. Pritom je iznio i osvrt na ocjene o svom mentalnom stanju iz vremena istrage specijalnog tužioca.
„Obećao bi učiniti više“
Biden piše da je Izrael od početka sukoba pozivao na mjere opreza kako bi se smanjile patnje civila. Tu zabrinutost, kako navodi, privatno je izražavao u brojnim razgovorima sa Netanyahuom.
„Od početka sukoba pozivao sam Izrael da preduzme mjere opreza kako bi smanjio patnje civila. Tu sam zabrinutost privatno izražavao u brojnim razgovorima s Bibijem, koji je priznavao koliko sve veći broj žrtava šteti ugledu Izraela i američkoj podršci ratu“, napisao je Biden.
Bivši predsjednik opisuje i obrazac koji se, prema njegovom svjedočenju, ponavljao. Netanyahu bi obećao da će učiniti više, ali bi potom uslijedila nova agresivna akcija u kojoj bi poginulo još civila.
„Obećao bi učiniti više, a zatim bi uslijedila nova agresivna akcija u kojoj bi poginulo još civila. Kada bismo ih zbog toga prozvali, Izraelci bi uvijek imali neko objašnjenje ili opravdanje, ali rezultat je bio isti“, dodao je.
Biden je posebno kritikovao to što obećanja nisu ispunjavana. „Bibi nije imao nikakvih problema s davanjem obećanja koja nije imao moć, ili namjeru, ispuniti“, napisao je.
Frustracija zbog Netanyahua
Biden i Netanyahu poznaju se decenijama, još iz vremena kada je Biden bio senator i jedan od najvažnijih zagovornika američko-izraelskih odnosa. Kao potpredsjednik Baracka Obame često je branio Netanyahua, uprkos tenzijama između izraelskog premijera i tadašnje Bijele kuće.
Takav odnos nastavio se i tokom rata u Gazi. Bidenova administracija uglavnom je održavala snažnu vojnu i političku podršku Izraelu, zbog čega su je kritikovali brojni demokrati koji su tražili odlučniji pritisak na Netanyahua.
Jedna od rijetkih značajnijih mjera bila je Bidenova odluka iz maja 2024. da zaustavi isporuku oružja koja je uključivala bombe teške oko 900 kilograma. Time je pokušao izraziti protivljenje planiranoj izraelskoj ofanzivi na Rafah, ali je većina američkih isporuka oružja Izraelu nastavljena bez prekida.
U memoarima ne krije ni lični stav o Netanyahuovom pristupu. „Iako sam razumio da djeluje pod velikim pritiscima, frustriralo me što nije razmišljao kao državnik i štitio dugoročne interese Izraela, umjesto samo vlastitih kratkoročnih političkih potreba“, napisao je Biden.
Odgovor na optužbe o lošem pamćenju
U drugim dijelovima knjige Biden se osvrnuo i na ocjenu specijalnog tužioca Roberta Hura. Hur ga je tokom istrage o postupanju s povjerljivim dokumentima opisao kao dobronamjernog starijeg čovjeka s lošim pamćenjem.
Biden ističe da ga je Hur ispitivao 8. i 9. oktobra 2023., neposredno nakon napada Hamasa na Izrael. Tada je, kao predsjednik, morao rješavati izvanrednu međunarodnu krizu.
„Cijelu sam noć bio budan suočavajući se s posljedicama duboke promjene svjetskog poretka. Pitajte izraelsko vodstvo jesu li mislili da toga dana imaju posla s predsjednikom oslabljenih sposobnosti“, napisao je.
Pozvao je i da se pogleda njegov tadašnji govor naciji te putovanje u Izrael jedanaest dana kasnije. Time je odbacio ocjene da zbog godina nije bio sposoban obavljati predsjedničku dužnost.
Šta ovo znači
Riječ je o Bidenovom ličnom viđenju događaja, iznesenom u memoarima nakon što je napustio funkciju. Njegove tvrdnje o privatnim razgovorima s Netanyahuom ne mogu se nezavisno provjeriti na osnovu dostupnih informacija, a reakcija izraelskog premijera na ove navode nije navedena u izvoru.
Ipak, knjiga nudi rijedak uvid u to kako je jedan od ključnih saveznika Izraela doživljavao odnose s izraelskim rukovodstvom u jednom od najosjetljivijih trenutaka novije historije regije. Ujedno otvara pitanje koliko je američka podrška, koja je uglavnom ostala snažna, zaista bila praćena stvarnim uticajem na tok rata.
Bidenove riječi vjerovatno će ponovo pokrenuti raspravu o ulozi Washingtona u ratu u Gazi. Dio demokrata već je tokom rata tražio odlučniji pristup, a memoari sada pokazuju da je i sam tadašnji predsjednik bio frustriran ishodom svojih apela.