Uprkos svakodnevnim poskupljenjima i rastućim životnim troškovima, ljetovanje ostaje prioritet mnogima u Bosni i Hercegovini. No, za sve veći broj građana, odlazak na more više nije stvar odmora – već finansijske akrobacije.
Ljetovanje na rate i uz kredite
Dok cijene osnovnih životnih namirnica i usluga nezaustavljivo rastu, sve više građana BiH odlučuje se za zaduživanje kako bi sebi priuštili ljetni odmor. Mikrokreditne organizacije i banke nude brze zajmove u iznosima od 2.000 do 5.000 KM, koji se često koriste upravo za putovanja.
Prema riječima Jovana Vasilića iz Udruženja potrošača „Zvono“, mnogi građani koriste mogućnost plaćanja aranžmana na rate, što u praksi znači višemjesečno otplaćivanje sedmodnevnog odmora.
„Ljudi ljetovanje otplaćuju mjesecima, a kamate dodatno pogoršavaju već ugrožen kućni budžet. To više govori o psihološkoj potrebi za bijegom od stvarnosti, nego o realnim finansijskim mogućnostima“, upozorava Vasilić.
Turističke agencije bilježe rekordan interes
Bez obzira na ekonomske izazove, turističke agencije širom BiH prijavljuju rekordne rezervacije za ljeto 2025. godine. Najtraženije destinacije su Turska, Egipat, Tunis i Hrvatska – a najpopularniji su paketi koji uključuju all-inclusive uslugu.
Petar Gvozden iz jedne sarajevske turističke agencije za N1 navodi da su cijene aranžmana u hotelima sa četiri zvjezdice u rasponu od 1.300 do 1.400 KM po osobi, s uključenim avionskim kartama, transferima, prtljagom i punom uslugom.
„Zbog opcije plaćanja na rate i ponude kredita, sve više porodica se odlučuje za putovanja, iako je to dugoročno veliki teret za njihov budžet“, dodaje Gvozden.
Luksuz više nije samo more – već i osnovne potrebe
Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da ljetovanje sve više postaje simbol socijalne nejednakosti, a ne pravo dostupno svima.
„Problem nije samo u tome što je more postalo luksuz – luksuz su postali i hrana, zdravstvo, pa čak i obrazovanje. Kada uporedimo prosječna primanja s cijenama potrošačke korpe, jasno je da većina građana jedva pokriva osnovne životne potrebe“, kaže Gavran.
Prema podacima Eurostata, gotovo trećina građana EU ne može sebi priuštiti godišnji odmor. Za BiH ne postoje tačni podaci, ali stručnjaci smatraju da je situacija vjerovatno još teža.
Kratkotrajni bijeg – dugoročne posljedice
I dok more pruža kratak predah od svakodnevice, stvarnost po povratku s odmora može biti još teža. Rate kredita, ispražnjeni bankovni računi i neodložni troškovi čekaju bez pauze.
Ljetovanje, koje je nekada bilo normalan dio godišnjeg odmora, danas sve više postaje privilegija. Sve više građana postavlja isto pitanje: Koliko dugo ćemo se još morati zaduživati da bismo na sedam dana osjetili da živimo?
Izvor: Crna Hronika