BIH I HRVATSKA POTPISALE SPORAZUM: Slijedi najteži korak

BiH i Hrvatska potpisale sporazum o Južnoj interkonekciji, slijedi najteža faza realizacije

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i premijer Hrvatske Andrej Plenković danas su u Dubrovniku zvanično potpisali međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija.

Potpisivanje je upriličeno u okviru Inicijativa tri mora, nakon što su u Bosni i Hercegovini u kratkom roku okončane sve potrebne procedure za njegovo usvajanje.

Prema dostupnim informacijama, prvobitna verzija dokumenta izmijenjena je nakon konsultacija sa Evropska unija, koja je iznijela određene stavove u vezi s projektom i učešćem međunarodnih kompanija u njegovoj realizaciji.

Detalji sporazuma

Riječ je o velikom infrastrukturnom projektu koji predviđa izgradnju plinovoda na pravcu Zagvozd (Hrvatska) – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, kao i dodatnu trasu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s više odvojaka prema drugim gradovima u Bosni i Hercegovini, uključujući Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i Čapljinu, te pravac Kladanj – Tuzla. Na teritoriji Hrvatske planirana je i dionica Split – Zagvozd.

Sporazumom su definisani osnovni principi saradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije, pri čemu svaka država realizira dio projekta na svojoj teritoriji, u skladu s vlastitim zakonodavstvom. Za provedbu sporazuma nadležni su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Ministarstvo gospodarstva Hrvatske.

Cilj projekta je diversifikacija pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim gasom, kao i jačanje energetske sigurnosti, posebno u Bosni i Hercegovini koja se trenutno snabdijeva iz jednog pravca.

Provedba projekta

Sporazum predviđa da svaka ugovorna strana osigura pripremu, finansiranje i izgradnju gasovoda na svojoj teritoriji. Postupci nabavke radova, robe i usluga provodit će se u skladu s važećim zakonima o javnim nabavkama, uz primjenu principa transparentnosti i jednakog tretmana.

Prije početka radova planirano je zaključenje posebnog ugovora kojim će se urediti minimalni zakup transportnih kapaciteta, dok će realizacija zavisiti i od rezultata tržišnih testova i ekonomske isplativosti projekta.

Sporazum obuhvata i pitanja upravljanja, održavanja i nadzora sistema, koja će biti dodatno regulisana posebnim aktima, kao i pojednostavljenje procedura za prelazak granice radnika i opreme tokom izvođenja radova.

Pravni okvir

Eventualni sporovi rješavat će se kroz pregovore i konsultacije, a ukoliko to ne bude moguće, diplomatskim putem.

Sporazum stupa na snagu 30 dana nakon razmjene obavijesti o ispunjenju unutrašnjih procedura, dok obje strane zadržavaju pravo njegovog otkazivanja uz prethodnu pisanu najavu.

Projekt Južne interkonekcije uvršten je među strateške energetske prioritete obje države, kao i u planove Evropska unija, s ciljem jačanja regionalne povezanosti i sigurnosti snabdijevanja.

Daljnje procedure

Podsjetimo, članovi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine prethodno su usvojili prijedlog sporazuma, čime su stvoreni uslovi za njegovo formalno potpisivanje.

Da bi dokument postao u potpunosti operativan, potrebno je da ga potvrde oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i Vlada Hrvatske.

Ključni izazov

Uprkos formalnom potpisivanju, realizacija projekta suočava se s ozbiljnim izazovima. Najvažnije pitanje odnosi se na status državne imovine u Bosni i Hercegovini.

Planirana trasa gasovoda dijelom prolazi kroz imovinu na kojoj je trenutno na snazi zabrana raspolaganja, sve do konačnog rješavanja ovog pitanja na državnom nivou.

Ukoliko se pravne i političke prepreke prevaziđu, izgradnja Južne interkonekcije mogla bi biti završena do 2028. godine, čime bi Bosna i Hercegovina napravila značajan iskorak ka stabilnijem i sigurnijem energetskom sistemu.