data-nosnippet>
SVJETSKI LIDERI U NEW YORKU: BiH, Srbija i sigurnost regiona u fokusu zasjedanja UN-a
Zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku okupilo je brojne svjetske lidere, a među temama koje su privukle posebnu pažnju našla su se pitanja sigurnosti, odnosa u regionu, položaja Bosne i Hercegovine, ali i međunarodnih kriza.
Među učesnicima ovogodišnjeg zasjedanja bili su predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i premijer Hrvatske Andrej Plenković.
O njihovim obraćanjima, diplomatskim susretima na marginama skupa, odnosima Sjedinjenih Američkih Država prema Srbiji, sastanku Američko-jadranske povelje, ali i aktivnostima članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, govorio je dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić.
Plenković ponovo govorio o Bosni i Hercegovini
Analizirajući nastupe predstavnika zemalja regiona, Puljić je istakao da je hrvatski premijer Andrej Plenković u svom obraćanju značajan dio pažnje posvetio Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, Plenković je ponovio stav Hrvatske kada je riječ o načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali se osvrnuo i na pitanja koja se tiču ratne prošlosti i odnosa prema osuđenim ratnim zločincima.
„Plenković je vrlo direktno govorio o Bosni i Hercegovini. Ponovo je naglasio hrvatski stav o načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Istovremeno je bio veoma kritičan prema Ratku Mladiću, odnosno prema Srbiji i pitanju njegove sahrane“, kazao je Puljić.
Bećirović govorio o Palestini i globalnim izazovima
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović u svom obraćanju dotakao se, osim regionalnih pitanja, i tema koje imaju širi međunarodni značaj.
Puljić je posebno izdvojio Bećirovićev govor o situaciji u Palestini i stradanju civila.
„Bećirović je, osim pitanja sahrane, govorio i o temama od globalnog značaja, posebno o Palestincima i njihovom stradanju. To je, u odnosu na neka ranija obraćanja predstavnika iz Bosne i Hercegovine, predstavljalo i svojevrsni humanitarni iskorak“, rekao je Puljić.
Posebnu pažnju privukli Iran i Palestina
Tokom zasjedanja pažnju javnosti privukle su i diplomatske poruke povezane s Iranom i Palestinom.
Puljić je naveo da je iranski predsjednik dobio mogućnost dolaska u Sjedinjene Američke Države, dok je predsjedniku Palestinske uprave Mahmoudu Abbasu uskraćena viza za lično prisustvo.
„Zanimljivo je da je iranski predsjednik dobio vizu za ulazak u Sjedinjene Američke Države. Nije je dobila kompletna delegacija, ali jeste predsjednik. S druge strane, Mahmoudu Abbasu, predsjedniku Palestinske uprave, viza je uskraćena, pa se Generalnoj skupštini obratio putem videolinka“, kazao je Puljić.
Govoreći o nastupu iranske delegacije, dodao je da je Iran tokom obraćanja nastojao predstaviti svoju zemlju kao žrtvu terorizma.
„Iranski predsjednik je govorio o tome da je Iran žrtva terorizma i posebno se osvrnuo na žrtve napada, uključujući i napad na školu u kojem je stradao veliki broj djece“, naveo je Puljić.
Rubio o Srbiji: Partner, ali postoje otvorena pitanja
Jedna od tema razgovora bila je i politika Sjedinjenih Američkih Država prema Srbiji.
Puljić je izdvojio poruke američkog državnog sekretara Marca Rubija nakon susreta s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.
Prema njegovim riječima, Washington Srbiju i dalje vidi kao važnog partnera, ali istovremeno postoje pitanja koja izazivaju zabrinutost.
„Marco Rubio sastao se s ruskim ministrom vanjskih poslova Lavrovom, a tokom razgovora bilo je postavljeno i pitanje odnosa prema Srbiji. Rubio je poručio da je Srbija američki strateški partner, ali je istovremeno ukazao na određene probleme i potencijalno problematična pitanja koja se tiču međunarodne sigurnosti. Naglasio je da će SAD nastaviti razvijati odnose sa Srbijom, ali da još postoji mnogo pitanja na kojima treba raditi“, rekao je Puljić.
Sigurnost, energetika i Južna interkonekcija
Na marginama zasjedanja održan je i sastanak Američko-jadranske povelje, inicijative koja okuplja zemlje regiona i Sjedinjene Američke Države.
Puljić je podsjetio da je ova inicijativa osnovana 2003. godine i da je ranije imala važnu ulogu u procesu približavanja država regiona NATO savezu.
„Američko-jadranska povelja formirana je 2003. godine, a njene članice su Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Sjedinjene Američke Države. Ova inicijativa svojevremeno se opisivala i kao svojevrsno predvorje za članstvo u NATO savezu. Njena važnost ogleda se i u ulozi koju SAD i NATO imaju u očuvanju sigurnosti i mira na jugoistoku Evrope“, kazao je.
Tokom razgovora otvorene su teme energetike, sigurnosti, razvoja tehnologije i umjetne inteligencije, ali i pitanje Južne interkonekcije.
„Razgovaralo se o sigurnosnim i energetskim pitanjima, umjetnoj inteligenciji i drugim temama od značaja za zemlje regiona. Jedna od tema bila je i Južna interkonekcija. Predstavnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država dali su podršku tom projektu, ali pitanje njegovog finansiranja nije bilo predmet razgovora. Upravo je finansiranje, prema mom mišljenju, trenutno jedno od ključnih pitanja“, rekao je Puljić.
Cvijanović i kontakti u Washingtonu
Dio pažnje privukle su i aktivnosti članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama.
Puljić je govorio o njenom prisustvu prijemu koji je organizovao američki predsjednik Donald Trump, kao i o kontaktima koje je ostvarila tokom boravka u Washingtonu.
„Deseci miliona dolara do sada su potrošeni na lobiranje. Željka Cvijanović i njeni saradnici, prije svega Milorad Dodik i drugi, angažovali su lobističku kuću u kojoj radi kćerka jedne od veoma važnih osoba u Bijeloj kući. Na taj način su, kako se vidi, otvorili mogućnost da Cvijanović dođe do Susie Wiles, jedne od važnijih osoba u američkoj administraciji“, kazao je Puljić.
Dodao je da se kroz takve aktivnosti razvija poseban kanal komunikacije predstavnika Republike Srpske prema američkim institucijama.
„To predstavlja jedan paralelni pristup predstavnika Republike Srpske prema američkoj administraciji. Željka Cvijanović u tome ima određenu prednost jer govori engleski jezik. Sastala se sa Susie Wiles u Bijeloj kući, a potom je u Kongresu otvorila izložbu posvećenu stradanju Srba“, rekao je.
Govoreći o prijemu organizovanom tokom zasjedanja UN-a, Puljić je naveo:
„Na prijemu, na kojem je prema protokolu bio prisutan predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, pojavila se i Željka Cvijanović. Nakon toga sastala se i sa američkim ambasadorom pri Ujedinjenim nacijama Mikeom Waltzom. Ona svoj pristup američkoj administraciji gradi i putem lobista, što, prema mom mišljenju, pokazuje složenost političkih odnosa i različitih kanala djelovanja unutar Bosne i Hercegovine.“
Ovogodišnje zasjedanje Generalne skupštine UN-a još jednom je pokazalo koliko su pitanja Bosne i Hercegovine, Zapadnog Balkana i sigurnosti regiona povezana sa širim međunarodnim odnosima.