U centru Bijeljine nepoznate osobe oštetile su mural posvećen osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću. Oštećenje je primijećeno tokom jučerašnjeg dana, a počinioci za sada nisu poznati.
Pored Mladićevog lika, na muralu se nalazi i simbol srpa i čekića, koji se historijski vezuje za komunizam. Sporni mural oslikan je u septembru ove godine, a već je jednom ranije bio uništen.
Srp i čekić postali su poznati kroz historiju komunističkih pokreta i država. Na bijeljinskom muralu nalaze se uz lik čovjeka koji je pravosnažno osuđen za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Murali širom Republike Srpske i Srbije
Murali posvećeni Ratku Mladiću mogu se vidjeti širom entiteta Republika Srpska, ali i u Srbiji. Kako navodi Oslobođenje, primjetno je da se njihov broj povećao nakon Mladićeve smrti.
Bijeljinski mural tako je samo jedan u nizu sličnih sadržaja u javnom prostoru. Pitanje njihovog prisustva dodiruje osjetljive teme sjećanja na ratne zločine i odnosa prema osuđenim počiniocima.
https://www.instagram.com/moja_bijeljina_com/?utm_source=ig_embed&ig_rid=A1m-epNKcsWL-MPMgv4kq1S
Preminuo u zatvorskoj ćeliji u Haagu
Ratko Mladić preminuo je 27. augusta ove godine u zatvorskoj ćeliji u Haagu, gdje je izdržavao doživotnu kaznu zatvora.
Međunarodni sud u Haagu osudio ga je 8. juna 2021. godine zbog genocida i zločina protiv čovječnosti počinjenih u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine. Doživotni zatvor je najteža kazna koju međunarodni sudovi za ratne zločine mogu izreći.
Za šta je Mladić osuđen
Presuda se odnosi na genocid u Srebrenici, tokom kojeg je ubijeno 8372 muškaraca i dječaka. Srebrenica se ubraja među najteže zločine počinjene u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Mladić je osuđen i za teror i napade na civile tokom opsade Sarajeva, koja je trajala gotovo četiri godine. Pored toga, proglašen je krivim za progon, istrebljivanje, zločin protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, deportaciju, prisilno premještanje, terorisanje, napade na civile i uzimanje talaca.
Šta se zna o slučaju
Iz dostupnih informacija proizlazi da je mural u centru Bijeljine oslikan u septembru, odnosno nešto više od mjesec dana nakon Mladićeve smrti. Od tada je, prema navodima izvora, dva puta bio meta nepoznatih osoba: jednom ranije i sada ponovo.
Nije poznato ko stoji iza oštećenja, niti su navedeni detalji o tome u kojoj mjeri je mural stradao. Također nema informacija o tome da li je slučaj prijavljen nadležnim institucijama ili da li je pokrenuta istraga.
Činjenica da je mural ponovo oštećen govori da ovo pitanje i dalje izaziva snažne reakcije, ali konkretni motivi nepoznatih osoba nisu poznati i ne treba ih nagađati.
Šta to znači za građane
Za stanovnike Bijeljine, ali i druge građane, ovaj slučaj ponovo otvara pitanje šta je prihvatljivo u javnom prostoru i ko o tome odlučuje. Odgovor na to pitanje prvenstveno je u nadležnosti institucija, a ne pojedinaca.
Ko raspolaže informacijama o tome ko je oštetio mural, može ih dostaviti policiji. Ocjenu o tome da li je riječ o prekršaju ili krivičnom djelu mogu dati samo nadležni organi.
Tema koja se vraća u javnost
Murali i drugi simboli posvećeni osuđenim ratnim zločincima već dugo su predmet javnih rasprava u Bosni i Hercegovini i regiji. Povećanje njihovog broja nakon Mladićeve smrti dodatno je skrenulo pažnju na ovu pojavu.
U središtu rasprave ostaju pravosnažne presude međunarodnog suda i sjećanje na žrtve. Za porodice stradalih i za dio javnosti, sadržaji koji veličaju osuđene za genocid i zločine protiv čovječnosti ostaju osjetljivo i bolno pitanje.
Ostaje da se vidi hoće li slučaj u Bijeljini dobiti institucionalni epilog i hoće li mural biti obnovljen, uklonjen ili ponovo oštećen. Za sada su jedine potvrđene činjenice da je mural oštećen, da su počinioci nepoznati i da je ovo, prema navodima izvora, već drugi put da je stradao.