Izraelski predsjednik Isaac Herzog izabrao je u subotu, 7. novembra, Gadija Eisenkota, najvećeg rivala premijera Benjamina Netanyahua, za mandatara nove vlade. To javljaju izraelski mediji, a vijest je uslijedila nakon izbornog pat-položaja koji nijednoj strani nije otvorio jasan put do vlasti.
Formalno imenovanje bit će upriličeno u nedjelju na zvaničnoj ceremoniji u predsjedničkoj rezidenciji u Jerusalemu, piše The Guardian.
Poruka iz Herzogovog kabineta
Herzog je Eisenkota, lidera stranke Yashar, obavijestio o svojoj odluci. Iz predsjednikovog kabineta saopćeno je da je Eisenkota obavijestio „o svojoj namjeri da mu povjeri mandat za sastavljanje vlade“.
Odluka je donesena nakon maratonskih razgovora u kojima su učestvovali i arapski lideri, čija je uloga u cijeloj priči bila presudna.
Netanyahuova koalicija bez većine
Netanyahu, lider s najdužim stažom na čelu Izraela, bori se da ostane na funkciji. Njegova religijsko-nacionalistička koalicija izgubila je većinu na izborima održanim 27. oktobra.
Ipak, ta koalicija i dalje je najveći blok u parlamentu. Zbog toga je pitanje ko će sastaviti vladu ostalo otvoreno, jer nijedna strana nije imala jasnu većinu na svojoj strani.
Odlučujuća uloga arapskih stranaka
Blok protiv Netanyahua predvodi Eisenkot, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske. Taj blok je odbio udružiti snage s arapskim strankama, koje su mu mogle osigurati većinu.
Uprkos tome, arapski lideri su ipak nominovali Eisenkota. Učinili su to tokom razgovora s predsjednikom Herzogom, a razlog je njihova ogorčenost politikom Netanyahua i njegovih krajnje desničarskih saveznika.
Kako se u Izraelu formira vlada
Za bolje razumijevanje situacije korisno je podsjetiti na osnovna pravila. Izraelski parlament, Knesset, ima 120 poslanika, a za vladu je potrebna podrška najmanje 61 glasa. Nakon izbora predsjednik razgovara s predstavnicima stranaka i mandat povjerava kandidatu za kojeg ocijeni da ima najviše izgleda da okupi većinu.
Upravo zato razgovori s predsjednikom imaju poseban značaj. Preporuke stranaka, uključujući one arapske, mogu odlučiti ko će dobiti priliku da pokuša sastaviti vladu.
Šta mandat zapravo znači
Dobijanje mandata ne znači da je vlada formirana. Mandatar dobija priliku da pokuša sastaviti koaliciju koja ima podršku većine u parlamentu, a tek nakon toga nova vlada može preuzeti vlast. Zakonom je za to predviđen ograničen rok, koji se u određenim okolnostima može produžiti.
Eisenkot će zato morati voditi pregovore s potencijalnim partnerima i pokušati ih okupiti oko zajedničkog programa. S obzirom na to da je njegov blok ranije odbio saradnju s arapskim strankama, a one su ga ipak nominovale, njegovi naredni potezi bit će u fokusu javnosti.
Za Netanyahua, koji je na čelu Izraela duže od bilo kojeg drugog lidera, ovaj razvoj događaja znači da mu je put do ostanka na funkciji postao znatno nesigurniji. Njegova koalicija i dalje je najveći parlamentarni blok, ali bez većine to samo po sebi nije dovoljno.
Šta slijedi
Prvi konkretan korak je nedjeljna ceremonija u Jerusalemu, kada će Eisenkotov mandat biti i formalno potvrđen. Nakon toga počinje ključni dio posla: traženje parlamentarne većine u političkoj situaciji u kojoj su podjele duboke.
Izraelski mediji prenose da je izborni rezultat od 27. oktobra ostavio političku scenu u neizvjesnosti. Hoće li Eisenkot uspjeti sastaviti vladu, ostaje da se vidi u narednom periodu.
Za sada je jasno samo to da je predsjednik Herzog odlučio da mandat povjeri čovjeku koji je Netanyahuov najveći politički rival. To je potez koji otvara novo poglavlje u izraelskoj politici nakon izbora.