data-nosnippet>
BiH pred važnim evropskim pitanjima: Mogući put prema Schengenu i nova rasprava o radnicima u Njemačkoj
Dvije teme koje bi mogle imati značajan utjecaj na građane Bosne i Hercegovine i drugih zemalja zapadnog Balkana posljednjih dana privukle su pažnju javnosti u njemačkom govornom području. Riječ je o mogućem približavanju regiona šengenskom prostoru, ali i budućnosti posebnog modela koji omogućava zapošljavanje radnika iz zemalja Balkana u Njemačkoj.
Dok se na evropskom nivou ponovo govori o tome kako ubrzati integraciju zapadnog Balkana, u Njemačkoj se vodi rasprava o tome hoće li postojeći program za dolazak radne snage iz regiona biti zadržan ili ograničen.
Prijedlog za novi put prema Schengenu
Christoph Bender, zamjenik predsjednika Evropske inicijative za stabilnost (ESI), u autorskom tekstu za Neue Zürcher Zeitung iznio je prijedlog prema kojem bi Evropska unija zemljama zapadnog Balkana trebala ponuditi jasniji i konkretniji put prema članstvu u šengenskom prostoru.
Prema njegovom mišljenju, takav model mogao bi imati dvostruku ulogu – pomoći državama regiona da se približe evropskim standardima, ali i dodatno ohrabriti provođenje potrebnih reformi.
Bender smatra da bi Evropska komisija trebala izraditi precizne uslove koje bi zemlje morale ispuniti prije eventualnog pristupanja prostoru bez unutrašnjih graničnih kontrola.
Među kriterijima bi se, prema njegovom prijedlogu, našle oblasti poput kontrole vanjskih granica, usklađivanja vizne politike, korištenja Šengenskog informacijskog sistema, policijske saradnje, zaštite podataka, ali i jačanja vladavine prava.
Napredak država pratio bi se kroz redovne provjere, prema prijedlogu svakih šest mjeseci, dok bi konačna odluka o pristupanju zahtijevala saglasnost država članica Evropske unije.
Schengen kao podsticaj reformama u regionu
Bender smatra da bi ovakav pristup mogao vratiti povjerenje u evropsku politiku prema zapadnom Balkanu i ponuditi konkretniji cilj zemljama koje godinama nastoje napredovati prema članstvu u EU.
U kontekstu regiona posebno se spominju Bosna i Hercegovina, Srbija i Kosovo, za koje bi snažnija saradnja i mogućnost približavanja šengenskom prostoru mogli imati i politički značaj.
Pitanje slobodnijeg kretanja ljudi povezuje se i sa postojećim političkim tenzijama i otvorenim pitanjima među državama regiona. Ideja prostora bez unutrašnjih granica, prema ovom prijedlogu, predstavljala bi novu perspektivu za zapadni Balkan.
Njemačka raspravlja o budućnosti radnika iz regiona
Dok se u evropskim krugovima govori o mogućem približavanju Schengenu, u Njemačkoj se vodi rasprava o temi koja je direktno važna za veliki broj građana Bosne i Hercegovine – mogućnosti odlaska na rad.
Riječ je o takozvanoj Uredbi za zapadni Balkan, programu koji građanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije omogućava zapošljavanje u Njemačkoj pod posebnim uslovima.
Za ovaj model nije obavezno prethodno dokazivanje znanja njemačkog jezika niti posjedovanje formalne stručne kvalifikacije. Najvažniji uslovi su pronađen posao kod njemačkog poslodavca i dostupno mjesto unutar određene godišnje kvote.
Trenutno je predviđeno do 50.000 radnih mjesta godišnje.
Ova uredba uvedena je 2016. godine, a kvota je dodatno povećana 2024. godine. Međutim, prema pisanju njemačkog lista Die Zeit, aktuelna vlast u Njemačkoj razmatra mogućnost smanjenja broja dozvoljenih dolazaka.
Poslodavci upozoravaju na nedostatak radne snage
Mogućnost smanjenja kvote izazvala je reakcije dijela njemačkih poslodavaca, koji upozoravaju da bi takav potez mogao dodatno otežati pronalazak radnika u sektorima gdje već postoji manjak zaposlenih.
Posebno se izdvajaju oblasti poput ugostiteljstva, logistike i građevinarstva, gdje je potreba za radnom snagom i dalje velika.
Vanessa Ahuja iz Savezne agencije za zapošljavanje navela je da se postojeći model pokazao korisnim u uključivanju radnika iz regiona na njemačko tržište rada.
Sličan stav ima i dio političkih predstavnika, među kojima je i zastupnica CDU-a Sandra Karstensen, koja smatra da bi postojeći sistem trebalo zadržati.
Dvije odluke koje mogu utjecati na građane BiH
Dok se na jednoj strani govori o mogućem lakšem kretanju ljudi između zapadnog Balkana i Evropske unije, na drugoj strani vodi se rasprava o tome koliko će građana regiona ubuduće moći odlaziti na rad u Njemačku.
Iako se radi o odvojenim procesima, obje teme imaju direktnu vezu s Bosnom i Hercegovinom – jedna kroz pitanje evropskih integracija i slobode kretanja, a druga kroz mogućnosti zapošljavanja i ekonomsku budućnost velikog broja porodica.