data-nosnippet>
Evropska komisija pozvala je građane da u domaćinstvima pripreme zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština za najmanje 72 sata. Poziv je otvorio pitanje zašto Bruxelles takve preporuke objavljuje baš sada i od kojih se prijetnji Evropa priprema zaštititi. Riječ nije o odgovoru na neposrednu opasnost, već o dijelu šire strategije donesene još u martu 2025. godine.
Strategija pripravnosti sa 30 mjera
Komisija je u martu 2025. predstavila Strategiju Unije za pripravnost. Ona obuhvata 30 mjera kojima se jačaju sposobnosti EU-a i njegovih država članica za suočavanje s krizama. Među njima su smjernice za kućne zalihe dovoljne za najmanje 72 sata, zaštita kritične infrastrukture i bolji sistemi ranog upozoravanja. Predviđene su i zajedničke krizne vježbe te bolja koordinacija civilnih i vojnih službi.
Komisija je sada predstavila konkretnije smjernice za provedbu strategije. Građanima savjetuje da imaju osnovne zalihe i unaprijed spakovanu torbu ili ruksak sa najnužnijim stvarima za slučaj brze evakuacije. Cilj je da ljudi mogu zadovoljiti osnovne potrebe dok se sistem pomoći ne pokrene na terenu. Među prijedlozima je i uvođenje Evropskog dana pripravnosti.
Rusija i hibridne prijetnje
Sigurnosno okruženje u Evropi ozbiljno je narušeno, prije svega zbog ruske invazije na Ukrajinu i sve izraženijih hibridnih prijetnji. One uključuju kibernetičke napade te sabotaže energetske i saobraćajne infrastrukture. Među nedavnim primjerima je pokušaj napada dronom s eksplozivom na ukrajinski transportni avion u njemačkom Leipzigu u augustu, za koji njemačka vlada optužuje Rusiju.
Vijeće EU-a u martu 2026. osudilo je dugotrajne i koordinirane ruske hibridne operacije usmjerene protiv Unije i njenih članica. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u oktobru 2025. upozorila je da je Evropa izložena hibridnom ratu. Tada su ruski dronovi i vojni avioni povrijedili poljski i estonski zračni prostor, a neidentificirane bespilotne letjelice izazvale su poremećaje u danskim aerodromima i vojnim bazama.
“To se ne događa slučajno, to je sistematska kampanja da se uznemire naši građani kako bi nas se oslabilo i kako bi oslabila naša podrška Ukrajini. To je hibridni rat i on zahtijeva primjerene odgovore”, poručila je tada von der Leyen.
U septembru ove godine ponovo je upozorila na ozbiljnije prijetnje: “Hibridne prijetnje s kojima se Evropa suočava sve su manje hibridne i sve manje samo prijetnje.”
Istraživanje evropskih javnih medija iz marta 2025. identificiralo je više od 60 potvrđenih ili sumnjivih slučajeva ruskog hibridnog djelovanja. Među njima su zapaljivi paketi koji su 2024. izazvali požare u logističkim sistemima Njemačke, Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva. Krajem septembra ove godine Moskva je NATO-u zaprijetila mogućom upotrebom nuklearnog oružja ako dođe do pokušaja izolacije Kalinjingrada, ruske enklave na Baltičkom moru.
Neizvjesnost zbog američkih garancija
Dodatni razlog za zabrinutost je sve veće udaljavanje SAD-a od Evrope. Povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću dovedena je u pitanje pouzdanost američkih sigurnosnih garancija, na kojima je Evropa decenijama temeljila odbranu. Trump je više puta poručio da SAD neće nužno braniti saveznike koji ne izdvajaju dovoljno za odbranu. U martu 2026. ponovo je doveo u pitanje američke obaveze prema NATO-u.
Kibernetički napadi i krize bez rata
Kibernetički napadi ne moraju biti povezani s Rusijom niti s bilo kojom državom. Iza njih mogu stajati organizirane kriminalne grupe, ali i pojedinci ili grupe koje žele izazvati poremećaje. Napadi na bolnice, elektroenergetske mreže, banke ili telekomunikacije mogli bi ozbiljno ugroziti svakodnevni život.
Prema izvještaju Evropske agencije za kibernetičku sigurnost, javna uprava bila je najčešće napadani sektor, sa 32 posto zabilježenih incidenata. Agencija upozorava na ucjenjivačke napade koji mogu paralizirati informacijske sisteme i na sve veću upotrebu vještačke inteligencije u zlonamjernim operacijama. Američka kompanija Anthropic u novembru 2025. objavila je da je otkrila opsežnu kibernetičku špijunsku operaciju povezanu s Kinom, u kojoj je vještačka inteligencija samostalno obavljala veliki dio zadataka.
Velika kriza ne mora biti posljedica rata. U aprilu 2025. milioni ljudi u Španiji i Portugalu ostali su bez struje, a saobraćaj, komunikacije i druge usluge bili su ozbiljno poremećeni. Istraga je pokazala da je uzrok bio niz tehničkih problema u elektroenergetskom sistemu.
Prirodne katastrofe su, prema podacima Evropske agencije za okoliš, od 1980. do 2024. u EU-u prouzrokovale 822 milijarde eura ekonomske štete. Pandemija koronavirusa pokazala je i koliko brzo mogu nastati poremećaji u snabdijevanju lijekovima, medicinskom opremom i drugim osnovnim proizvodima.
Prijeti li neposredna opasnost?
Na stranicama Evropske unije navodi se da se EU suočava s dosad neviđenim prijetnjama, od geopolitičkih napetosti i sukoba, preko kibernetičkih rizika i manipulacije informacijama, do klimatskih promjena i prirodnih opasnosti. Strategija treba da EU-u olakša da te prijetnje predvidi, spriječi i odgovori na njih.
Nema naznaka da su nove smjernice objavljene zbog saznanja o neposrednom napadu ili konkretnoj nadolazećoj katastrofi. Komisija u njima izričito naglašava da preporuke o zalihama za 72 sata nisu povezane s neposrednom opasnošću. Tri dana uzeta su kao međunarodno prihvaćen minimalni standard pripravnosti, zasnovan na iskustvima ranijih katastrofa, kada je hitnim službama trebalo vremena da organiziraju pomoć.
Evropska komesarka za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib u razgovoru za italijansku agenciju ANSA navela je primjer kibernetičkog napada na supermarkete, koji bi mogao poremetiti snabdijevanje osnovnim proizvodima.
“Zamislite situaciju u kojoj ne možete ići u kupovinu u supermarket ili, možda, prokuhati vodu: zato je ključno imati jasan pregled i dobru svijest o različitim prijetnjama s kojima bismo se mogli suočiti, danas i u budućnosti”, objasnila je Lahbib.
Piše Index.hr.