Politika

Nove reakcije nakon Dodikovih izjava o karti Bosne i Hercegovine i međuentitetskoj liniji Izjave predsjednika SNSD-a Milorada Dodika o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, međuentitetskoj liniji razgraničenja i mogućim promjenama karte zemlje ponovo su izazvale brojne političke i pravne reakcije. Njegovi stavovi otvorili su novu raspravu o ustavnom položaju entiteta i tumačenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Gostujući u emisiji „(Geo)strateški pravac Srpske“, Dodik je govorio o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, osvrnuvši se na Dejtonski sporazum, funkcionisanje državnih institucija i pitanje međuentitetske linije razgraničenja. Na pitanje da li je „bošnjakistan“ moguć, Milorad Dodik je naveo da nije i da bi, ukoliko bi on crtao karte, to uradio drugačije. – Međuentit...

U Orašju završena međunarodna konferencija: Potpisana Deklaracija o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine U Orašju je završena trodnevna međunarodna konferencija pod nazivom „Na granici Europske unije: integracije, povezanost i razvojna perspektiva Bosne i Hercegovine“, koja je okupila više od 70 sudionika iz sedam europskih država. Na kraju skupa jednoglasno je iskazana snažna potpora Deklaraciji o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, kojom se potvrđuje opredijeljenost zemlje za europske i euroatlantske integracije. Konferenciju su organizirali Paneuropska unija BiH i Zaklada Ljudsko bratstvo, u partnerstvu s Vladom Posavske županije, Gradom Orašjem i Zakladom Konrad Adenauer. Događaj je okupio brojne političke predstavnike, diplomate, akademsku zajednicu i predstavnike civi...

ŠTA ČEKA BiH NAKON ŠMITA? Evropa zagovara tranziciju, Amerika traži kraj ere visokih predstavnika Različiti pogledi Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije na budućnost Ureda visokog predstavnika (OHR) ponovo su otvorili pitanje koje se u Bosni i Hercegovini postavlja već godinama – da li je država spremna preuzeti punu odgovornost za vlastito funkcionisanje. Ko će naslijediti Kristijana Šmita (Christian Schmidt) na čelu OHR-a moglo bi biti poznato već do kraja mjeseca. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pozvala je države članice Evropske unije da postignu dogovor o zajedničkom kandidatu, dok iz Vašingtona stižu poruke da prostor za odgađanje odluke postaje sve manji. Rijetko izrečena evropska poruka U Bosni i Hercegovini se već vodi rasprava o tome ko bi mogao pr...

Portal objavio fotografiju za koju tvrdi da prikazuje Dragana Čovića na Tjentištu 1989. godine, uslijedile oštre političke reakcije Portal Otpor.media objavio je fotografiju za koju tvrdi da je nastala 1989. godine na Memorijalnom kompleksu Tjentište i da se na njoj nalazi predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u delegaciji tadašnje Komunističke partije Jugoslavije prilikom polaganja vijenaca. Objava je izazvala brojne reakcije, posebno zbog političkog konteksta u kojem je predstavljena, budući da portal već duže vrijeme objavljuje tekstove izrazito kritične prema politici HDZ-a BiH i njegovom predsjedniku. Uz fotografiju je objavljen i opširan komentar u kojem autori iznose niz političkih ocjena i tvrdnji o Čovićevom djelovanju tokom perioda bivše Jugoslavije. Tvrdnje portala o fo...

Kakav je bio učenik i student Dragan Čović? Dokumenti otkrivaju detalje školovanja, ali ne i odgovor na ključno pitanje Dio školske i studentske dokumentacije koja se odnosi na obrazovni put Dragana Čovića otkriva pojedinosti o njegovom srednjoškolskom i fakultetskom obrazovanju, ali ne daje odgovor na pitanje koje posljednjih dana izaziva veliku pažnju javnosti – postoje li dostupni službeni tragovi o njegovom navodnom magisteriju iz 1989. godine. Dokumenti potvrđuju dio podataka koje je Čović ranije iznosio u javnosti. Iz njih je vidljivo da je srednju školu završio u Mostaru 1975. godine, nakon čega je iste godine upisao tadašnji Mašinski fakultet u Mostaru. Međutim, među dostupnim materijalima nema dokaza koji bi rasvijetlili okolnosti sticanja magistarskog zvanja. Ne postoje ...

Nova rezolucija iz Zagreba: Pitanja o suverenitetu BiH i ulozi međunarodne zajednice Najava inicijative u Hrvatskom saboru kojom bi se tražilo formiranje posebne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda ponovo je otvorila raspravu o odnosima Zagreba prema unutrašnjim političkim procesima u Bosni i Hercegovini. Iako zagovornici prijedloga tvrde da je riječ o zaštiti političkih prava Hrvata u BiH, kritičari smatraju da se radi o još jednom pokušaju da se iz susjedne države utiče na ustavno i izborno uređenje Bosne i Hercegovine. Upravo zbog toga ova inicijativa izazvala je brojne reakcije i pitanja o granicama političkog djelovanja jedne države prema drugoj. Posebno se problematičnim smatra činjenica da ovakvi prijedlozi dolaze iz z...