Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović gostovao je u emisiji „1 na 1“ na HRT-u, gdje je govorio o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, položaju hrvatskog naroda, evropskom putu zemlje i izazovima koji stoje pred domaćim političkim akterima.
Na samom početku razgovora Čović je posegnuo za simboličnom usporedbom kako bi opisao Bosnu i Hercegovinu i njenu složenu unutrašnju strukturu.
– BiH je kao endemska stara mitska maslina, raste već stotinama godina, prošla je kroz razna iskušenja kao što su ratovi, ima tri rodne grane koje predstavljaju tri konstitutivna naroda. Ima još poneka grana koja daje rod, ali mnogo je više grana vodopija, koje su nastale s vremenom. Ko god prođe pored te masline, nastoji nešto dopuniti, obrezati, kakve već škare ima. Zbog neznanja i nesposobnosti pokušavamo preuzeti brigu o maslini, a na neki način dogovoriti s prijateljima iz vana da se sklone i da mi pokušamo napraviti snažan iskorak s onima koji razumiju šta je maslinarstvo – kaže Čović.
Govoreći o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, istakao je da se zemlja nalazi pred važnim političkim odlukama koje zahtijevaju ozbiljan iskorak. Naglasio je kako su u prethodnom periodu učinjeni određeni koraci kada je riječ o očuvanju sigurnosti i stabilnosti, ali da brojni izazovi i dalje ostaju otvoreni.
Prema njegovim riječima, paralelno s političkim procesima vođeni su napori da se unaprijede lokalne zajednice, izgradi potrebna infrastruktura i stvore uslovi koji bi mladim ljudima omogućili da svoju budućnost vide u Bosni i Hercegovini.
– Kroz sve to pokušali smo kroz izrastanje lokalne zajednice osigurati koliko-toliko infrastrukturu, da mladi koji su ostali imaju razloga razmišljati o budućnosti tu. Naravno, naš evropski put je također bio izazov. Tu smo također zastali – kaže Čović.
Osvrnuo se i na ukupno političko stanje u zemlji, ocijenivši da nezadovoljstvo nije prisutno samo kod jednog naroda, već da ga dijele gotovo svi politički akteri u Bosni i Hercegovini.
Smatra da predstavnici sva tri konstitutivna naroda imaju određene primjedbe na postojeći sistem, dok hrvatski narod, kako navodi, već duže vrijeme ukazuje na pitanja koja se odnose na njegovu ustavnu poziciju i političku zastupljenost.
– Ključni izazov u BiH je opstojnost. Mi smo se obavezali da osiguramo sigurnost BiH i normalno funkcioniranje političkim mirnim sredstvima. Ovih dana obilježavamo stradanja naših branitelja, puno je godišnjica Domovinskog rata, gdje svaki put kažemo: „Sve ono što u budućnosti radimo, radit ćemo strpljivo, lagano, političkim i diplomatskim sredstvima kako bi spriječili da nikada više ne bude rata“. To je nešto što pokušavamo prenijeti na predstavnike koji danas imaju luksuz da razmišljaju malo drugačije – ističe.
Govoreći o budućnosti, Čović je naglasio važnost osiguravanja pune funkcionalnosti institucija, zaštite ustavne pozicije Hrvata te nastavka razvoja lokalnih zajednica kroz infrastrukturne i razvojne projekte.
Posebno je istakao potrebu uključivanja mlađih generacija u političke procese, navodeći da su lokalni izbori prije dvije godine pokazali kako postoji prostor za novu energiju i drugačiji pristup politici.
– U prvom dijelu smo uspjeli tako da smo već prije dvije godine kroz lokalne izbore uveli puno mladih ljudi koji komuniciraju na drugačiji način. Opet treba predložiti ljude koji mogu biti dobra veza između onoga što je djelovalo prije 30 godina i mlade digitalne generacije koja tek dolazi. Ta poveznica će biti ključan odgovor u ime hrvatske politike – smatra Čović.
Na kraju razgovora ponovo se vratio metafori masline, poručivši da budućnost Bosne i Hercegovine vidi u rukama stručnih, obrazovanih i odgovornih ljudi koji će znati upravljati izazovima s kojima se zemlja suočava.
– U prvom dijelu smo uspjeli tako da smo već prije dvije godine kroz lokalne izbore uveli puno mladih ljudi koji komuniciraju na drugačiji način. Opet treba predložiti ljude koji mogu biti dobra veza između onoga što je djelovalo prije 30 godina i mlade digitalne generacije koja tek dolazi. Ta poveznica će biti ključan odgovor u ime hrvatske politike – smatra Čović.
Na kraju je zaključio da je važno „maslinu dati sposobnim i obrazovanim ljudima koji znaju brinuti o njoj“.
qecocz