data-nosnippet>
Generalni sekretar Demokratske fronte (DF) i novoizabrani zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dženan Đonlagić ocijenio je da će aktuelni saziv Vijeća ministara, u kojem su SNSD i HDZ BiH, ostati na vlasti do 2030. godine. Ključne odluke o formiranju novog saziva, prema njegovim riječima, bit će u rukama članica Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i Darijane Filipović.
Đonlagić je to kazao gostujući u jutarnjem programu BHRT-a, gdje je govorio o političkim odnosima nakon Općih izbora 2026. godine, mogućnostima formiranja vlasti i ulozi stranaka Trojke, SNSD-a i HDZ-a.
„Politička odluka iz 2022. i 2023.“
Đonlagić je podsjetio da su stranke Trojke, zajedno s Denisom Bećirovićem, u decembru 2022. godine učestvovale u političkim dogovorima o formiranju državne vlasti. U januaru 2023. zastupnici Trojke podržali su imenovanje Vijeća ministara u kojem su SNSD i HDZ BiH.
Takav rasplet, smatra on, danas ide u korist SNSD-a i HDZ-a, koji nemaju interes da se formira potpuno novi saziv Vijeća ministara.
„Politička odluka u Predsjedništvu BiH iz decembra 2022. godine i odluka zastupnika Trojke iz januara 2023. da imenuju SNSD i HDZ u Vijeće ministara vode nas ka Vijeću ministara SNSD-a i HDZ-a do 2030. godine“, kazao je Đonlagić.
Prema njegovoj ocjeni, te dvije stranke su protekle četiri godine iskoristile da učvrste pozicije u državnim institucijama i agencijama.
Uloga Cvijanović i Filipović
Posebno se osvrnuo na odnose u Predsjedništvu BiH. Smatra da će Željka Cvijanović i Darijana Filipović imati presudnu ulogu u procesu imenovanja novog predsjedavajućeg Vijeća ministara. Prema njegovom mišljenju, Filipović će nastaviti djelovati u skladu s interesima HDZ-a BiH i zadržati saradnju sa SNSD-om.
Njih dvije će, kako vjeruje, određivati dinamiku političkih procesa. Član Predsjedništva Denis Bećirović, po njegovoj ocjeni, imat će ograničen utjecaj na odluke koje se mogu donositi većinom od dva glasa.
Đonlagić je podsjetio i na izjavu Željke Cvijanović, koja je, prema njegovim riječima, poručila da treba zaboraviti na formiranje novog Vijeća ministara tokom 2027. godine. Dodao je da je skloniji vjerovati takvoj procjeni nego najavama o brzom formiranju nove državne vlasti.
Osvrt na Konakovića i Trojku
Komentarišući izjavu predsjednika Naroda i pravde Elmedina Konakovića da treba biti oprezan u odnosima s Miloradom Dodikom, Đonlagić je podsjetio da je i Konaković bio među akterima koji su učestvovali u formiranju aktuelnog Vijeća ministara.
Prema njegovoj ocjeni, 2022. godine postojala je mogućnost formiranja državne vlasti bez SNSD-a i HDZ-a BiH, ali je tada donesena drugačija politička odluka. Danas su okolnosti, smatra on, značajno drugačije, pa takva mogućnost više ne postoji ni u političkom ni u parlamentarnom smislu.
DF ne ulazi u koaliciju s Trojkom
Govoreći o formiranju vlasti u Federaciji BiH, Đonlagić je ponovio da Demokratska fronta neće učestvovati u koaliciji u kojoj bi se našla bilo koja stranka Trojke. Taj stav, kako je naveo, jasno je prenesen potencijalnim koalicionim partnerima iz SDA i Stranke za Bosnu i Hercegovinu.
Prema njegovim riječima, SDA, DF i SBiH imaju dovoljan koalicioni kapacitet za formiranje vlasti na nivou Federacije BiH i u većini kantona. Razgovori među tri stranke su u toku, a fokus je trenutno na usaglašavanju zajedničkog programa za period od 2026. do 2030. godine. O broju ministarstava i njihovoj raspodjeli, kako je rekao, još se ne razgovara.
Budžetski minusi i Kanton Sarajevo
Đonlagić je upozorio i na teško finansijsko stanje koje bi, prema njegovim očekivanjima, moglo dočekati novu vlast. Posebno je izdvojio Kanton Sarajevo, za koji smatra da će se suočiti s ozbiljnim budžetskim deficitom.
Među prioritetima buduće vlasti naveo je stabilizaciju javnih finansija, fiskalizaciju, smanjenje sive ekonomije te pokretanje značajnih infrastrukturnih i energetskih projekata.
Kada je riječ o formiranju vlasti u Kantonu Sarajevo, poručio je da je presudno osigurati skupštinsku većinu od najmanje 18 zastupnika. Prema njegovom stavu, predsjedavajući Skupštine KS ima ustavnu obavezu postupati u skladu s formiranom parlamentarnom većinom i pokrenuti proceduru imenovanja mandatara.
Bez novog visokog predstavnika?
Na kraju gostovanja Đonlagić se osvrnuo na međunarodnu politiku prema BiH. Ocijenio je da nakon Christiana Schmidta neće biti imenovan novi visoki predstavnik. Također smatra da do narednih predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama ne treba očekivati značajnije promjene američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Njegove izjave dolaze u vrijeme razgovora o formiranju vlasti nakon Općih izbora, kada se otvara pitanje budućih koalicija i raspodjele političkog utjecaja na državnom, federalnom i kantonalnom nivou. Riječ je o ličnim ocjenama i procjenama Dženana Đonlagića, a konačni ishod zavisit će od političkih dogovora i odluka nadležnih institucija.