data-nosnippet>
Predsjednik SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik oštro je kritikovao izvještaj Ureda visokog predstavnika (OHR) koji je dostavljen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Od tog tijela je zatražio da poništi odluke koje su donosili bivši visoki predstavnik Valentin Inzko i aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt.
Rasprava o Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti UN-a zakazana je za 30. oktobar. Dodik ocjenjuje da izvještaj OHR-a sadrži, kako tvrdi, netačne informacije, proizvoljne kvalifikacije i političke ocjene.
Kritike na račun izvještaja
Prema Dodikovom mišljenju, izvještaj ponavlja ranije optužbe protiv Republike Srpske i ne prikazuje objektivno političku situaciju u zemlji. Smatra da dokument ne daje cjelovitu sliku prilika u BiH.
Kritike nisu ostale samo na sadržaju izvještaja. Dodik je preispitao i samu ulogu OHR-a, tvrdeći da djelovanje visokog predstavnika otvara pitanja suvereniteta, vladavine prava i demokratskog legitimiteta.
Treba naglasiti da ove ocjene predstavljaju politički stav Milorada Dodika, a ne nezavisno utvrđenu procjenu tačnosti izvještaja.
Šta Dodik traži od Vijeća sigurnosti
Dodik je poručio da od Vijeća sigurnosti UN-a očekuje da poništi odluke koje su donosili Christian Schmidt i Valentin Inzko, te da ih proglasi ništavnim.
Kao razlog navodi da te odluke, prema njegovim riječima, nisu prošle parlamentarnu proceduru niti su dobile legitimitet demokratski izabranih predstavnika. Zbog toga smatra da bi njihovu pravnu valjanost trebalo preispitati.
Dugogodišnja tačka političkog spora
Pitanje ovlasti visokog predstavnika i njegovih odluka već duže vrijeme je jedna od glavnih tačaka političkih neslaganja u Bosni i Hercegovini. Svaki novi izvještaj OHR-a upućen Vijeću sigurnosti zato redovno izazove reakcije domaćih političkih aktera.
Dodikov zahtjev uklapa se u dugogodišnju raspravu o tome kakva je uloga međunarodne zajednice u BiH i na koji način se odluke visokih predstavnika odnose prema institucijama koje biraju građani. O tome u zemlji postoje različiti stavovi, a ovo je pitanje na političkoj sceni često aktuelno.
Šta je OHR i zašto izvještava Vijeće sigurnosti
Ured visokog predstavnika uspostavljen je na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a njegov zadatak je nadzor nad civilnom provedbom tog sporazuma. Visoki predstavnik o svom radu i stanju u zemlji izvještava međunarodnu zajednicu, a jedan od adresata tih izvještaja je i Vijeće sigurnosti UN-a.
Visoki predstavnik raspolaže i tzv. bonskim ovlastima, koje mu omogućavaju da donosi odluke obavezujuće za institucije u BiH. Upravo se oko tih ovlasti već godinama lome koplja: dok jedni smatraju da su one mehanizam zaštite mirovnog sporazuma, drugi ih ocjenjuju spornim s aspekta demokratskog legitimiteta.
Šta to znači za građane
Za građane BiH ovakve rasprave nisu samo apstraktno političko nadmetanje. Odluke visokih predstavnika i stavovi koje međunarodna zajednica zauzima prema njima mogu uticati na rad institucija, zakonodavni okvir i odnose među političkim akterima.
Prilikom praćenja ovakvih vijesti korisno je razlikovati političke ocjene od činjenica koje su nezavisno provjerene. Ko želi stvoriti vlastitu sliku, može pročitati cijeli tekst izvještaja ako je javno dostupan, umjesto da se oslanja samo na izjave pojedinih političara ili medijske prenose.
Šta slijedi
Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija zakazana je za 30. oktobar. Tada bi se trebalo raspravljati o situaciji u BiH i o izvještaju visokog predstavnika.
Dodikove izjave stižu neposredno uoči te rasprave. Ostaje da se vidi koje će stavove iznijeti članice Vijeća sigurnosti i kakav će biti dalji međunarodni pristup političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Do sjednice se mogu očekivati i dodatne reakcije iz političkih krugova u BiH, s obzirom na to da se izvještaj OHR-a i uloga visokog predstavnika tradicionalno nalaze u fokusu javnosti kad god se o zemlji raspravlja pred Ujedinjenim nacijama. Kako će se rasprava odvijati i kakvi će biti njeni ishodi, moći će se procijeniti tek nakon održavanja sjednice.