DODIKOV „BOLJI DIO“ BiH: Pred novu školsku godinu RS-u nedostaje više od 500 prosvjetnih radnika, a problemi tu ne prestaju

Počela je trka s vremenom.

Samo nekoliko dana prije početka nove školske godine, obrazovni sistem u Republici Srpskoj suočava se s ozbiljnim izazovima zbog velikog nedostatka nastavnog kadra. Škole širom ovog bh. entiteta pokušavaju popuniti čak 587 radnih mjesta, dok istovremeno rastu zabrinutost i neizvjesnost hoće li nastava u svim ustanovama početi bez poteškoća.

Dosadašnja praksa pokazuje da bi, zbog hroničnog manjka stručnog kadra, pojedine predmete poput matematike i fizike ponovo mogli predavati apsolventi ili osobe angažovane na privremenim rješenjima.

Prema podacima Republičkog zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, u periodu od 30. juna do 24. augusta objavljeni su konkursi za ukupno 587 prosvjetnih radnika. Od toga se 385 izvršilaca traži za osnovne škole, 116 za srednje stručne i tehničke škole, dok je 86 radnih mjesta otvoreno u gimnazijama i drugim ustanovama opšteg srednjeg obrazovanja.

Najizraženiji problem evidentan je u osnovnim školama, gdje je najveća potreba za nastavnicima razredne nastave. Konkursima se traže 124 izvršioca za ovu oblast, dok je raspisano 57 mjesta za nastavnike matematike, 44 za fiziku, 40 za srpski jezik i srodne predmete, 37 za informatiku, te po 30 nastavnika muzike i hemije.

Pored toga, škole traže i 26 nastavnika biologije, isto toliko profesora fizičkog vaspitanja, 23 nastavnika tehničkog obrazovanja, kao i 22 profesora engleskog jezika.

Ni srednje škole nisu pošteđene problema. Posebno je izražen nedostatak nastavnika stručnih predmeta, prije svega mašinskih i elektroinženjera, koji su neophodni za izvođenje nastave u tehničkim i stručnim školama. Zbog toga se dio nastavnog procesa već godinama organizuje angažovanjem stručnjaka koji su zaposleni u privredi ili drugim ustanovama, a nastavu izvode kroz dopunski rad.

Međutim, kadrovski deficit nije jedini izazov s kojim se obrazovni sistem suočava. Situaciju dodatno komplikuju dugogodišnji demografski pad i iseljavanje stanovništva, zbog čega iz godine u godinu opada broj učenika.

Posljedica takvih trendova je i sve češće zatvaranje područnih škola, posebno u manjim i ruralnim sredinama, gdje broj djece više nije dovoljan za organizovanje redovne nastave.

Tako se obrazovni sistem Republike Srpske u novu školsku godinu ne suočava samo s nedostatkom nastavnog kadra, već i s dugoročnim problemima koji proizlaze iz negativnih demografskih kretanja. Dok škole pokušavaju pronaći stotine novih zaposlenih prije prvog školskog zvona, ostaje otvoreno pitanje koliko će postojeći model uspjeti odgovoriti na izazove koji iz godine u godinu postaju sve izraženiji.