data-nosnippet>
DOKUMENTI OTKRIVAJU NOVE DETALJE: Kako je slučaj Komisije za nacionalne spomenike prerastao u novu političku polemiku
Nakon što su predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Predsjedništva Željko Komšić izglasali odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, među kojima su i dva međunarodna stručnjaka, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović proglasila je tu odluku štetnom po vitalni interes Republike Srpske i pokrenula mehanizam entitetskog veta u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Međutim, dokumentacija i zapisnici sa sjednica radne grupe, u koje je uvid imao Raport, otvaraju niz pitanja o tome kada su donesene ključne odluke i kakvu je ulogu u cijelom procesu imao Kabinet Željke Cvijanović.
Kako je nastala nova politička polemika
Tema Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH posljednjih dana izazvala je burne reakcije političkih aktera iz Republike Srpske, koji tvrde da se vraćanjem međunarodnih članova mijenja način rada Komisije na štetu entiteta.
Ipak, prema dostupnim dokumentima, proces izmjene odluke nije započeo ove godine, nego znatno ranije.
Radna grupa formirana još 2025. godine
Prema informacijama koje je objavio Raport, u februaru 2025. godine formirana je radna grupa pri Predsjedništvu BiH radi izrade nacrta nove odluke o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.
U radu te grupe učestvovali su predstavnici sva tri kabineta članova Predsjedništva BiH.
Iz Kabineta Željke Cvijanović prvobitno su imenovani Ognjen Tadić i Đorđe Šarčević, dok je kasnije Tadića zamijenio Marko Milisav.
Radna grupa održavala je sastanke od augusta do decembra 2025. godine, a prema zapisnicima, predstavnici Kabineta Cvijanović dostavljali su komentare i prijedloge na tekst odluke.
Kako se navodi, značajan dio tih prijedloga ugrađen je u konačni nacrt.
Gdje je došlo do neslaganja
Prema zapisnicima, ključni spor nastao je početkom decembra 2025. godine.
Kabinet Željke Cvijanović predložio je da Komisija odluke može donositi samo ukoliko za njih glasa najmanje po jedan član iz Federacije BiH i Republike Srpske.
Predstavnici kabineta Denisa Bećirovića i Željka Komšića odbili su taj prijedlog uz obrazloženje da nije usklađen s Aneksom VIII Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustavom BiH niti dosadašnjom praksom rada Komisije.
Prema njihovom stavu, uvođenje takvog pravila predstavljalo bi svojevrsni entitetski veto u oblasti zaštite kulturne baštine.
Odluka usvojena u januaru
Nakon završetka rada radne grupe, prijedlog odluke upućen je Predsjedništvu BiH.
Nova odluka o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika usvojena je 12. januara 2026. godine.
Upravo taj trenutak danas je u središtu političkih rasprava.
Prema važećim propisima, članovi Predsjedništva BiH imali su mogućnost da u roku od 72 sata pokrenu mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa ukoliko smatraju da je donesena odluka štetna.
Prema dostupnim informacijama, takav veto tada nije pokrenut.
Nakon isteka zakonskog roka odluka je objavljena u Službenom glasniku BiH i stupila je na snagu.
Zašto je veto pokrenut tek sada
Na sjednici Predsjedništva BiH održanoj 29. juna razmatrano je imenovanje članova Komisije u skladu s ranije usvojenom odlukom.
Nakon što su imenovanja izglasana, Željka Cvijanović pokrenula je mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa.
Upravo taj potez izazvao je brojne reakcije, jer dio javnosti postavlja pitanje zašto veto nije pokrenut u januaru, kada je usvojena sama odluka kojom je definisan način rada Komisije.
Šta propisuje Dejtonski sporazum
Posebnu pažnju izazvalo je pitanje međunarodnih članova Komisije.
Prema Aneksu VIII Dejtonskog mirovnog sporazuma, Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika čini pet članova, pri čemu preostale međunarodne članove imenuje generalni direktor UNESCO-a.
Upravo na tu odredbu pozivaju se oni koji smatraju da nova odluka predstavlja usklađivanje rada Komisije s odredbama Dejtonskog sporazuma.
S druge strane, predstavnici SNSD-a tvrde da se ovakvim rješenjem narušava položaj Republike Srpske i najavljuju podršku vetu u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Politička rasprava se nastavlja
Cijeli slučaj prerastao je u novu političku polemiku između vlasti i opozicije u Republici Srpskoj, ali i između predstavnika različitih političkih opcija na državnom nivou.
Dok jedni tvrde da je riječ o zaštiti ustavnih nadležnosti Republike Srpske, drugi smatraju da je cijela priča otvorena tek nakon što su pravni rokovi za osporavanje ranije odluke već istekli.
Kako će se cijeli proces završiti, zavisit će i od odluke Narodne skupštine Republike Srpske o pokrenutom vetu, ali i od daljnjeg razvoja političkih odnosa na državnom nivou Bosne i Hercegovine.
Izvor informacija: Raport.