data-nosnippet>
Pravna i politička analiza Dejtonskog mirovnog sporazuma ponovo je izazvala veliku pažnju javnosti nakon tvrdnji da bi eventualno ukidanje Ureda visokog predstavnika moglo otvoriti potpuno novo poglavlje u ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. Izjave koje su odjeknule u javnosti odnose se na moguće posljedice odlaska Christiana Schmidta i budućnost institucija uspostavljenih nakon rata.
Politolog i pravni analitičar Zlatko Hadžidedić govorio je u programu FACE televizije o ulozi OHR-a u okviru Dejtonskog sporazuma, ističući da se, prema njegovom tumačenju, taj ured ne može izdvojiti iz ukupnog mirovnog aranžmana bez ozbiljnih pravnih posljedica po postojeći ustavni okvir Bosne i Hercegovine.
Govoreći o ulozi visokog predstavnika, Hadžidedić je naveo da je OHR definisan Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma te da je povezan sa ustavnim poretkom uspostavljenim Aneksom 4.
“Dejtonski sporazum ne bi važio ukoliko bi se iz njega izvukao bilo koji element. Ugovor vrijedi ili u cjelini, onako kako je potpisan, ili ako se počne narušavati, onda više ne vrijedi. To je uvijek paket. Ne možemo zadržati Aneks 4, a odbaciti Aneks 10. Izbacivanjem visokog predstavnika automatski se ruši struktura države sa dva entiteta i kantonima. To podrazumijeva povratak na pravni status quo ante, odnosno na Ustav Republike Bosne i Hercegovine”, izjavio je Hadžidedić u razgovoru sa urednikom Senadom Hadžifejzovićem.
Tokom razgovora osvrnuo se i na međunarodne političke odnose, tvrdeći da se pojedini važni procesi danas odvijaju kroz neformalne političke i poslovne kanale, posebno kada je riječ o velikim infrastrukturnim i energetskim projektima.
Kao primjer naveo je projekat Južne interkonekcije, za koji tvrdi da je povezan sa interesima stranih kompanija i finansijskih centara moći, uz upozorenje da bi dugoročne posljedice mogle imati utjecaj na upravljanje strateškim resursima Bosne i Hercegovine.
“Suštinski cilj domaće vladajuće oligarhije jeste predaja prirodnih i infrastrukturnih resursa stranom privatnom kapitalu. Projekat Južne interkonekcije i potencijalno davanje koncesija za aerodrom u Sarajevu pokazuju da će domaća imovina poslužiti kao kolateral za strane banke. Na kraju će ta infrastruktura postati američko vlasništvo, dok će građani Bosne i Hercegovine otplaćivati kredite”, zaključio je Hadžidedić.
Njegove izjave izazvale su brojne reakcije u javnosti i na društvenim mrežama, posebno zbog tvrdnji o mogućim pravnim posljedicama eventualnog ukidanja OHR-a i budućnosti dejtonske strukture Bosne i Hercegovine.
Video: FACE TV