Četvrtak, 27 Augusta

Emir Hadžihafizbegović: “Bošnjaci moraju pobijediti strah, tek tada ćemo uspostaviti ponos i samopouzdanje”

Emir Hadžihafizbegović: “Bošnjaci moraju pobijediti strah – tek tada ćemo uspostaviti ponos i samopouzdanje”

Poznati bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović osvojio je Grand Prix za najboljeg glumca na prestižnom filmskom festivalu u njemačkom Kotbusu, što mu je već treća nagrada na tom festivalu. U razgovoru za Dnevni Avaz govorio je o svom novom filmu „Lijepa večer, lijep dan“, stanju kulture u BiH, nacionalnom identitetu, Halidu Bešliću, ali i o tome zašto Bošnjaci, kako kaže, moraju „pobijediti strah da bi pronašli ponos“.

Treći Grand Prix u Kotbusu – “Riplijevski rekord”

„Ova nagrada već ima riplijevski karakter, jer festival postoji 36 godina, a ja sam je osvojio tri puta,“ kaže Hadžihafizbegović.


Prvu je dobio 2011. za film Čefuri raus, drugu 2015. za Takva su pravila, a sada treću – za film Lijepa večer, lijep dan.

Dodaje da će dio novčane nagrade, koja iznosi 5.000 eura, donirati u humanitarne svrhe.

Vozači, oprez! Od danas na snazi nova pravila – kazne za ove prekršaje do 3.000 KM
VIJESTI | prije 4 sata

Film “Lijepa večer, lijep dan” – priča o rušenju tabua

Film rediteljice Ivone Juke i producentice Anite Juke donosi potresnu psihološku priču koja kroz vremensku elipsu prikazuje period od NDH do Golog otoka.

„To je jedan od najtežih filmova koje sam radio. Iako low budget projekat, film izgleda kao da je koštao 20 miliona dolara,“ ističe Emir.

Uloge tumače i Slaven Došlo, Voja Brajović, Iva Boban, Dado Ćosić, Svetozar Cvetković, te mladi Tuzlak Elmir Krivalić, kojeg Hadžihafizbegović posebno hvali kao „izuzetnog talenta“.

Trump zaintrigirao javnost: “Ne mislim da je mrtav, samo je…”
SVIJET | prije 4 sata

Film je već osvojio nagrade u San Franciscu, Varšavi, Atlanti i Oslu, a očekuju se i nastupi na festivalima u Kalkuti i Brizbejnu.

“Kultura u BiH je u atrofiji – ovo je trijumf neznanja”

Hadžihafizbegović je ponovo istakao zabrinutost zbog stanja kulture u BiH, nazvavši situaciju „trijumfom neznanja“.

„Od 1995. do 2005. imali smo kulturnu eksploziju – opere, koncerte, svjetske umjetnike. Danas su institucije kulture prepuštene amaterima i ljudima s lažnim diplomama. Film, opera i balet – sve nestaje,“ poručuje on.

Kritikuje i Ministarstvo kulture FBiH, tvrdeći da su sredstva za film blokirana „zbog političkih direktiva“.

“Bošnjaci moraju prestati s rečenicom ‘nemojte šta zamjeriti’”

Govoreći o identitetu i samopouzdanju Bošnjaka, Hadžihafizbegović naglašava da se narod mora osloboditi straha i mazohističnih obrazaca.

„To ‘nemojte šta zamjeriti’ treba izbaciti iz vokabulara. Bošnjaci moraju pobijediti strah, jer tamo gdje prestaje strah počinje samopouzdanje,“ poručuje glumac.

Dodaje da izvor ponosa treba tražiti u srednjovjekovnoj Bosni: „Povelja Kulina bana je naš rodni list, a srednjovjekovna Bosna – srčika našeg identiteta.“

 “Bosna je pikantna turistička destinacija”

Govoreći o turizmu, Hadžihafizbegović poručuje da je BiH jedna od najljepših zemalja svijeta, ali da se njen potencijal koristi pogrešno.

„Dosta mi je izjava ‘idemo na ćevape’. Posjetite Zemaljski muzej, obiđite mjesta s četiri religije koja žive zajedno. Takva konfiguracija postoji još samo u Jerusalemu i Kairu,“ ističe on.

“Halid Bešlić je bio nenametljivi autoritet”

Posebno emotivno govori o svom bliskom prijatelju Halidu Bešliću, s kojim je, kako kaže, proveo „hiljadu druženja“ kroz 44 godine prijateljstva.

„Halid je bio čovjek tišine, ali svaka njegova rečenica imala je težinu. Imao je veliku biblioteku, čitao Dostojevskog, Mana, Andrića… bio je enciklopedija skromnosti,“ kaže Hadžihafizbegović.

Povratak Fadila Opančića i novi filmski projekti

Publiku je obradovao i najavom povratka kultne serije „Dva smo svijeta različita“, u kojoj ponovo tumači lik Fadila Opančića.


„Lik dobiva novu dimenziju, jezik i humor. Vjerujem da će serija biti apsolutni hit,“ kaže glumac.

U planu su i tri nova projekta: film Selma režisera Rešada Kulenovića, film „Kad sam bio hodža“ u režiji Ademira Kenovića, te duodrama s Ninom Violić u Zagrebu.

Emir Hadžihafizbegović ostaje jedno od najvažnijih imena regionalne umjetnosti. Njegove poruke o kulturi, identitetu i ponosu odjekuju snažno – ne samo među Bošnjacima, već i u cijeloj regiji.

Post Views: 260

179 Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *