Darijana Filipović odbacila tvrdnje o dogovoru Čovića i Dodika: Govorila o pomilovanju, ambasadorima i budućoj vlasti

Novoizabrana članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda Darijana Filipović iznijela je stavove o najvažnijim političkim pitanjima koja će obilježiti naredni period, uključujući formiranje vlasti, odnose unutar Predsjedništva BiH, diplomatska imenovanja i odnose sa susjednim državama.

Gostujući u emisiji Dnevnik D Federalne televizije, Filipović je posebno reagovala na medijske navode o navodnom dogovoru predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i lidera SNSD-a Milorada Dodika o pokretanju postupka pomilovanja. Takve tvrdnje odlučno je odbacila, ističući da pomilovanje ne može biti predmet političkih pregovora.

Osim toga, najavila je analizu rada diplomatsko-konzularne mreže, govorila o mogućem otvaranju ureda člana Predsjedništva BiH u Mostaru i objasnila kakav pristup HDZ BiH namjerava zauzeti u razgovorima o formiranju nove vlasti.

Filipović odbacila tvrdnje o pomilovanju Dodika

Informacije o navodnom dogovoru Čovića i Dodika ranije su objavljene u pojedinim medijima, a prema tim tvrdnjama, postupak pomilovanja mogao bi biti pokrenut nakon formiranja novog saziva Predsjedništva BiH.

Filipović je, međutim, navela da za takav dogovor nije znala te da je prvi put za njega čula čitajući medijske izvještaje. Smatra da je riječ o političkoj poruci usmjerenoj prema javnosti tokom izborne kampanje.

„Ne postoji. Nije ni postojao. Prvi put sam to pročitala u medijima i doživjela kao politički spin u kampanji. Što se tiče instituta pomilovanja, on ne smije niti će biti predmet političke trgovine. To je vrlo jasan mehanizam koji je određen zakonom“, kazala je Filipović.

Njena izjava dolazi u trenutku kada se u javnosti raspravlja o mogućim političkim dogovorima između vodećih stranaka u Bosni i Hercegovini. Filipović je poručila da se pitanje pomilovanja mora posmatrati kroz zakonske procedure, a ne kao dio međustranačkih dogovora.

Analiza diplomatske mreže i buduća imenovanja

Jedna od tema razgovora bila je i budućnost diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine. Filipović je najavila da će analizirati rad ambasadora i drugih predstavnika kako bi se procijenilo koliko uspješno zastupaju interese države.

Pri tome je naglasila da neće automatski opozvati sve ambasadore koje je imenovao dosadašnji član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Umjesto unaprijed donesenih odluka, najavila je pojedinačnu procjenu njihovog rada i profesionalnih sposobnosti.

„Napravit ću kompletnu analizu dosadašnjeg rada ambasadora, kao jedan interni proces koji bi mi trebao pomoći da donesem odluke o tome koje ću ambasadore imenovati. Važna su mi dva kriterija: kompetencija i sposobnost da zastupaju interese i vrijednosti političkog smjera za koji sam dobila povjerenje birača“, rekla je.

Prema njenim riječima, cilj je utvrditi ko može kvalitetno predstavljati Bosnu i Hercegovinu u inostranstvu i doprinositi ostvarivanju vanjskopolitičkih prioriteta. Najavljena analiza trebala bi poslužiti kao osnova za buduće odluke o diplomatskim imenovanjima.

Mostar dobija ured, ali Sarajevo ostaje sjedište Predsjedništva

Filipović je govorila i o namjeri da se ponovo otvori ured člana Predsjedništva BiH u Mostaru. Objasnila je da bi takav ured služio boljoj dostupnosti građanima, lokalnim institucijama i privrednicima, ali da ne bi imao status alternativnog sjedišta državne institucije.

Naglasila je da Sarajevo ostaje glavni grad Bosne i Hercegovine i mjesto u kojem će se odvijati najveći dio njenog službenog rada.

„Ured u Mostaru nije paralelna institucija niti alternativa za Sarajevo. Sarajevo je glavni grad BiH, sjedište Predsjedništva je u Sarajevu i većina mog posla bit će ovdje. Želim biti dostupna na jednak način i u Sarajevu i u Mostaru“, pojasnila je.

Najava otvaranja ureda dio je njenog plana da bude dostupnija građanima i predstavnicima različitih sredina, uz zadržavanje postojećeg institucionalnog okvira.

HDZ BiH ne želi unaprijed isključivati političke stranke

Govoreći o pregovorima o formiranju vlasti, Filipović je poručila da HDZ BiH neće unaprijed određivati koje političke opcije mogu učestvovati u razgovorima. Smatra da su politička isključivost i međusobne ucjene tokom prethodnih decenija često otežavale dogovore i doprinosile institucionalnim zastojima.

„Nemam popis zabranjenih stranaka. Mislim da nikakva isključivost u političkom smislu i nikakve političke ucjene ništa dobro ovih zadnjih 30 godina nisu donijele Bosni i Hercegovini. Nećemo određivati ni bošnjačkom ni srpskom narodu ko će ih predstavljati u vlasti“, izjavila je.

Kao prioritete u pregovorima navela je stabilnu parlamentarnu većinu, ravnopravnost konstitutivnih naroda, poštivanje izborne volje građana i konkretne razvojne programe.

O mogućim razgovorima sa strankama koje se politički predstavljaju kao hrvatska petorka odlučivat će nadležna tijela HDZ-a BiH, uzimajući u obzir rezultate izbora. Filipović je istakla i da pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH smatra potrebnim trajno riješiti kroz izmjene Izbornog zakona.

Kada je riječ o evropskim integracijama, osvrnula se na činjenicu da u prethodnom mandatu nije izabran glavni pregovarač Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom. Poručila je da je potrebno pronaći rješenje koje će biti u skladu s Ustavom i omogućiti napredak na evropskom putu.

Zahvalnost bošnjačkim biračima, bez političkog dogovora

Filipović je odbacila i tvrdnje da je njena zahvalnost bošnjačkim biračima nakon izborne pobjede bila rezultat bilo kakvog dogovora. Navela je da je poruka bila iskrena i da u njoj vidi mogućnost za bolje razumijevanje među građanima.

„Ne postoji ni formalni ni neformalni dogovor. Moja zahvala biračima koji nisu htjeli sudjelovati u preglasavanju Hrvata bila je iskrena i u njoj vidim priliku“, poručila je.

Osvrnula se i na političke promjene u Srbiji, ocijenivši da odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije ne bi trebali zavisiti isključivo od jedne osobe. Prema njenom stavu, od svake vlasti u Beogradu treba očekivati poštivanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i razvijanje dobrosusjedskih odnosa.

Evropski put i funkcionisanje Predsjedništva među prioritetima

U razgovoru je Filipović istakla nekoliko oblasti na koje namjerava usmjeriti pažnju tokom mandata. Među njima su efikasniji rad Predsjedništva BiH, napredak u evropskim integracijama, aktivnija diplomatija i stvaranje povoljnijih uslova za nove investicije.

Njene najave dolaze u periodu kada se otvaraju pitanja o formiranju nove vlasti, budućim koalicijama i odnosima između političkih predstavnika konstitutivnih naroda.

Za sada je iznijela opće prioritete i pristup koji namjerava primjenjivati, dok će konkretne odluke o diplomatskim imenovanjima, radu Predsjedništva i saradnji s drugim strankama zavisiti od narednih institucionalnih i političkih koraka.

Filipović je u svom obraćanju posebno naglasila da pomilovanje ne smije biti predmet političke trgovine, da diplomatska imenovanja treba zasnivati na kompetencijama i da razgovori o formiranju vlasti ne bi trebali biti opterećeni unaprijed postavljenim zabranama i ucjenama.