data-nosnippet>
Historijski dogovor na Kipru mogao bi odrediti budućnost OHR-a: Novi visoki predstavnik bez potvrde Vijeća sigurnosti UN-a?
Tokom neformalnog sastanka ministara zemalja Evropske unije održanog na Kipru postignut je konsenzus o načinu izbora budućeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, prenosi Raport.
Prema informacijama do kojih je ovaj medij došao, članice su usaglasile stav da novog visokog predstavnika imenuje Vijeće za implementaciju mira (PIC), bez potrebe za dodatnom potvrdom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Takav pristup predstavlja nastavak prakse primijenjene prilikom imenovanja aktuelnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, čiji legitimitet već godinama osporavaju vlasti Republike Srpske i zvanična Moskva, insistirajući da imenovanje mora potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a.
Kako se navodi, dogovor je postignut 29. maja na Kipru, nakon čega su zaključci proslijeđeni ambasadorima u Bosni i Hercegovini koji učestvuju u radu Vijeća za implementaciju mira.
Ukoliko se planirana procedura realizuje prema najavljenom rasporedu, novi visoki predstavnik mogao bi biti imenovan već na sjednici PIC-a zakazanoj za 3. i 4. juli, te odmah preuzeti dužnost.
Dodik ponovo osporio ulogu PIC-a
O mogućem izboru novog visokog predstavnika govorio je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je još jednom izrazio protivljenje ulozi Vijeća za implementaciju mira.
„To ne postoji nigdje. On se nametnuo kao izraz političke volje jednog dijela zemalja. U njemu nema Rusije, urušen je konsenzus odlučivanja. To je inkarnacija koja se predstavlja u zlu instituciju koja ništa dobro ne može donijeti. Na neke stvari možemo da utičemo, na neke ne. Taj PIC nije dio Dejtona. Oni su sebi prigrabili moć“, rekao je Dodik.
Njegove izjave dolaze u periodu intenziviranih međunarodnih razgovora o budućnosti Ureda visokog predstavnika i ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Novo političko pitanje za Republiku Srpsku
Dodik je i ranije odbijao priznati Christiana Schmidta kao visokog predstavnika, obrazlažući svoj stav činjenicom da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Međutim, eventualni izbor njegovog nasljednika po istoj proceduri mogao bi otvoriti novo političko pitanje, posebno ukoliko kandidat bude imao snažnu podršku zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države i članice Evropske unije.
U slučaju da odluku donese isključivo PIC, mogućnost blokade kroz Vijeće sigurnosti UN-a praktično bi bila zaobiđena. Time bi Rusija i Kina ostale bez mogućnosti korištenja prava veta za sprečavanje imenovanja novog visokog predstavnika.
Politički analitičari smatraju da bi takav rasplet mogao imati značajan utjecaj na odnose unutar Bosne i Hercegovine, ali i na buduće djelovanje OHR-a.
Sve intenzivnije rasprave o ulozi OHR-a
Pitanje budućnosti Ureda visokog predstavnika posljednjih sedmica sve je prisutnije u političkim i diplomatskim krugovima. Razlog tome su promjene u međunarodnim odnosima, ali i sve glasnije najave o redefiniranju pristupa Zapada prema Bosni i Hercegovini i regionu Zapadnog Balkana.
Hoće li novi visoki predstavnik zaista biti imenovan već početkom jula i kakve će posljedice takva odluka imati na političku scenu Bosne i Hercegovine, moglo bi biti poznato već tokom narednog mjeseca.