Puljić: Promjena političke klime u Washingtonu otvorila prostor za jačanje Dodikove pozicije
Bošnjački političari godinama su bili uvjereni da u Washingtonu imaju otvorena vrata i dovoljno političkih saveznika. Međutim, odlaskom generacije američkih zvaničnika koja je oblikovala poslijeratnu politiku prema Bosni i Hercegovini, okolnosti su se značajno promijenile. Upravo u tom novom odnosu snaga, smatra novinar Ivica Puljić, Milorad Dodik pokušava izgraditi novu poziciju i iskoristiti promijenjene političke prilike u Sjedinjenim Američkim Državama.
U razgovoru za portal Face.ba Puljić je govorio o intenziviranju Dodikovih lobističkih aktivnosti u Washingtonu, njegovim vezama s krugovima bliskim američkoj desnici, mogućnosti ukidanja ili ponovnog uvođenja sankcija, kao i političkoj strategiji koju lider SNSD-a posljednjih mjeseci nastoji provesti.
Prema njegovim riječima, Dodik pokušava promijeniti način na koji ga dio američke političke scene doživljava. Umjesto imidža političara koji je godinama povezivan s Rusijom, sada se nastoji predstaviti kao saveznik konzervativnih i desnih političkih struktura okupljenih oko Donalda Trumpa.
Puljić ističe da se Dodik u komunikaciji s krajnje desnim i nacionalno orijentisanim krugovima predstavlja kao zaštitnik kršćanskih vrijednosti i protivnik onoga što oni nazivaju „muslimanskom invazijom iz Sarajeva“. Takva retorika, tvrdi on, nailazi na određeni stepen razumijevanja među pojedinim ljudima bliskim Trumpovom političkom okruženju.
Istovremeno, u analizama i tekstovima koje izrađuju i promovišu lobisti angažovani u njegovu korist, izostavljaju se činjenice koje bi mogle negativno utjecati na njegov politički imidž. Ne spominju se optužbe da je godinama važio za jednog od najbližih ruskih saveznika na Balkanu, njegovo negiranje genocida, navodi o korupciji, kao ni dugogodišnja politika kojom dovodi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Puljić podsjeća da prijedloge za uvođenje američkih sankcija pripremaju nadležne kancelarije State Departmenta i Ministarstva finansija SAD-a. Kako navodi, u tim institucijama danas se nalaze zvaničnici čiji politički stavovi stvaraju povoljniji ambijent za djelovanje Dodikovih lobista.
Cilj njihove kampanje, prema njegovoj ocjeni, jeste da Dodika predstave kao žrtvu političkog Sarajeva, ali i kao političara koji je bio meta prethodnih administracija Baracka Obame i Joea Bidena zbog svog antiglobalističkog političkog narativa.
„To bi, naravno, bilo smiješno da nije izuzetno opasno po cjelokupno bosanskohercegovačko društvo. Dodik je napravio grešku što je pokrenuo tužbu protiv američke administracije pred građanskim, a ne pred krivičnim sudom u Miamiju. Odbrana američke administracije sada traži povlačenje tih tužbi.“
Puljić podsjeća da se među osobama obuhvaćenim tim postupkom, osim Milorada Dodika, nalaze i pojedini njegovi bliski saradnici, uključujući i sina Igora Dodika, koji se već ranije našao pod američkim sankcijama.
Do podnošenja tužbe došlo je u periodu kada je Donald Trump mlađi boravio u Banjoj Luci na poziv Igora Dodika. Američka ambasada u Bosni i Hercegovini tada je saopćila da je riječ isključivo o privatnoj posjeti, naglašavajući da ona nema nikakav službeni karakter.
Ipak, Puljić smatra da veze s ljudima iz Trumpovog političkog okruženja već duže vrijeme predstavljaju važan dio Dodikove strategije, koja uključuje i finansiranje pojedinaca bliskih američkoj desnici.
Među najistaknutijim imenima navodi Mikea Flynna, Roda Blagojevicha i Rudyja Giulianija.
„Sva trojica su bila optuživana, osuđivana ili su boravila u zatvoru prije nego što ih je Trump pomilovao. Dakle, riječ je o duboko kompromitovanim ljudima. Njihovi advokati su osmislili teoriju o navodnoj ugroženosti hrišćanstva od strane muslimana u BiH, što za sada pada na plodno tlo. U ovu novu lobističku mrežu uključili su se i pojedini internet zagovornici teorija zavjere, poput Laure Loomer i drugih, koji redom pripadaju teškoj desnici i narušavaju demokratske vrijednosti.“
Prema njegovoj procjeni, trenutni politički trend mogao bi biti prekinut jedino ukoliko bi Milorad Dodik povukao potez koji bi direktno ugrozio interese Sjedinjenih Američkih Država, posebno u finansijskoj sferi.
U tom slučaju, smatra Puljić, moglo bi doći do snažnijeg pritiska na izvršnu vlast u Washingtonu, ali i do novih inicijativa u američkom Kongresu za ponovno uvođenje sankcija Dodiku i njegovim najbližim saradnicima.
Kako navodi, takvi zahtjevi već su dva puta upućeni tokom posljednjih šest mjeseci, a potpisali su ih kongresmeni iz obje najveće američke političke stranke i iz oba doma Kongresa.
Govoreći o odnosu političkog Sarajeva prema lobiranju u SAD-u, Puljić smatra da je upravo tu napravljena jedna od najvećih strateških grešaka.
„Ono što godinama posmatramo jeste inertnost i nesposobnost političara iz Sarajeva, prije svega bošnjačkih političara i diplomata. Oni se neprestano žale na dugogodišnje Dodikovo, a sada i Čovićevo lobiranje, dok sami čine vrlo malo da u Washingtonu pronađu uticajne ljude koji bi saslušali njihovu stranu priče. Zabilježen je samo jedan apsolutno amaterski i neuspješan pokušaj lobiranja, koji je bio povjeren jednom Bošnjaku s Floride čija je primarna djelatnost servisiranje uređaja za grijanje i hlađenje. Naravno, ta priča je propala nakon samo nekoliko mjeseci.“
Dodaje da ozbiljno političko lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama podrazumijeva angažman renomiranih profesionalnih lobističkih kuća sa sjedištem u Washingtonu ili New Yorku, a ne povremene i neorganizovane pokušaje bez jasne strategije.
Na kraju zaključuje da su se okolnosti u američkoj politici u međuvremenu bitno promijenile.
„Bošnjački političari su navikli da su im vrata američke administracije uvijek otvorena. Međutim, kada je čitava ta takozvana ‘daytonska generacija’ američkih političara otišla sa scene, okolnosti su se drastično promijenile, što je stvorilo prostor za skidanje sankcija i jačanje Dodikove pozicije.“