Izraelski autor u američkom mediju pozvao Trumpa da prizna nezavisnost RS-a i promijeni politiku prema BiH
Izraelski autor Jose Lev Alvarez objavio je autorski tekst u američkom konzervativnom listu Washington Examiner u kojem poziva administraciju Donalda Trumpa da preispita dosadašnji američki pristup Bosni i Hercegovini te prizna nezavisnost Republike Srpske. U tekstu iznosi niz političkih stavova i prijedloga koji se u velikoj mjeri oslanjaju na poređenje s Kosovom, uz tvrdnju da bi takav potez, prema njegovom mišljenju, doprinio većoj stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Autor smatra da je američka politika prema Bosni i Hercegovini zasnovana na pogrešnim pretpostavkama te tvrdi da postojeći ustavni i politički okvir nije dugoročno održiv.
„Opsesija američkog establišmenta s disfunkcionalnom Bosnom i Hercegovinom ignoriše realnost i kreira opasan sigurnosni vakuum. Historija dokazuje da na Zapadnom Balkanu ne uspijevaju multietnički eksperimenti, koji se očekivano raspadaju zbog internih kontradikcija. Zbog toga Washington mora odustati od slavljenja propale ideje stabilnosti i krenuti na diplomatski put prepoznavanja nezavisnosti Republike Srpske“, napisao je Alvarez.
Prema njegovom stavu, pravo naroda na samoopredjeljenje predstavljalo bi održiviji model od postojećeg političkog uređenja.
Kritika Dejtonskog sporazuma
U tekstu se osvrće i na Dejtonski mirovni sporazum, tvrdeći da on nije riješio uzroke sukoba, već ih je, kako navodi, samo privremeno zamrznuo.
„Dejtonski sporazum nije donio mir, on je samo zamrznuo linije fronta iz 1995. godine, zarobivši 1,1 milion uglavnom etničkih Srba unutar vještačke države. Nametanje ovog braka iz interesa garantuje trajne tenzije; međutim, zapadni kreatori politike i dalje su slijepi za nedostatke vlastite tvorevine“, navodi Alvarez.
Demografski i geopolitički argumenti
Autor dalje povezuje politički status Republike Srpske s demografskim kretanjima, tvrdeći da nepostojanje nezavisnosti doprinosi iseljavanju stanovništva. Kao ilustraciju navodi procjenu da je ovaj entitet posljednjih godina napustio veliki broj ljudi.
Poseban dio teksta posvećen je utjecaju velikih sila u regionu. Alvarez tvrdi da su Sjedinjene Američke Države propustile priliku za snažnije ekonomsko prisustvo, dok su Kina i Rusija, prema njegovoj ocjeni, značajno povećale svoj utjecaj kroz infrastrukturne i energetske projekte.
„Od 2010. godine Peking je u infrastrukturu RS-a uložio više od tri milijarde dolara, pretvarajući kapital u sredstvo političkog utjecaja kroz projekte autoputeva i energetike. Istovremeno, Moskva osigurava poluge utjecaja putem istočnih interkonekcija, vezujući Banju Luku za svoju odmetničku sferu. Dok State Department bez pogovora brani himeru, neprijateljske sile učvršćuju svoje pozicije. Ova diplomatska paraliza poziva na agresiju, a pritom ne donosi sigurnost, investicije ni rast“, piše Alvarez.
Kosovo navodi kao primjer
Jedan od centralnih dijelova teksta jeste poređenje Republike Srpske s Kosovom. Alvarez smatra da bi model američke podrške Prištini mogao poslužiti kao primjer i za njegov prijedlog u vezi s Republikom Srpskom.
Prema njegovom mišljenju, Republika Srpska raspolaže vlastitim institucijama, većinskim stanovništvom i strateškim geografskim položajem, zbog čega bi mogla postati važan partner Sjedinjenih Američkih Država.
Autor zaključuje da bi, u slučaju promjene američke politike, Republika Srpska mogla dobiti status jednog od glavnih saveznika SAD-a izvan NATO-a, po uzoru na pojedine američke partnere.
Predložio tri konkretna poteza Washingtonu
Alvarez u tekstu iznosi i prijedlog strategije koju bi, prema njegovom mišljenju, trebala provesti američka administracija.
Prvi korak podrazumijevao bi paralelan pristup Banjoj Luci i Prištini, uz uslov da daljnji politički napredak bude vezan za međusobno priznanje, zajedničke sigurnosne aranžmane i uklanjanje ruskog obavještajnog utjecaja.
Drugi prijedlog odnosi se na ekonomiju. Autor smatra da bi američka Razvojna finansijska korporacija (DFC) trebala restrukturirati kineske investicije i dugove kroz projekte koje bi podržavale Sjedinjene Američke Države, uz sticanje prava prvenstva nad ključnom infrastrukturom.
Treći prijedlog predviđa veći angažman Pentagona i uspostavljanje logističkog centra u Banjoj Luci, koji bi se finansirao preusmjeravanjem dijela sredstava namijenjenih evropskoj sigurnosnoj pomoći.
Na kraju teksta Alvarez poziva Donalda Trumpa da, kako navodi, sigurnosnu politiku na Balkanu ne prepušta lokalnim političkim akterima, već da zauzme odlučniji američki pristup.
Otvorena pitanja o pozadini teksta
Za sada nije poznato da li je riječ o autorskom političkom komentaru ili tekstu koji je nastao u okviru lobističkih aktivnosti. U objavi nema oznake da je sadržaj plaćen ili sponzorisan.
Pojava ovakvih stavova u dijelu američkih medija izaziva pažnju jer otvoreno zagovaraju promjenu postojećeg ustavnog i političkog okvira Bosne i Hercegovine. Istovremeno, ovakvi prijedlozi izazivaju različite reakcije i mogu dodatno podstaći rasprave o budućnosti Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti regiona.