data-nosnippet>
Kakav je bio učenik i student Dragan Čović? Dokumenti otkrivaju detalje školovanja, ali ne i odgovor na ključno pitanje
Dio školske i studentske dokumentacije koja se odnosi na obrazovni put Dragana Čovića otkriva pojedinosti o njegovom srednjoškolskom i fakultetskom obrazovanju, ali ne daje odgovor na pitanje koje posljednjih dana izaziva veliku pažnju javnosti – postoje li dostupni službeni tragovi o njegovom navodnom magisteriju iz 1989. godine.
Dokumenti potvrđuju dio podataka koje je Čović ranije iznosio u javnosti. Iz njih je vidljivo da je srednju školu završio u Mostaru 1975. godine, nakon čega je iste godine upisao tadašnji Mašinski fakultet u Mostaru.
Međutim, među dostupnim materijalima nema dokaza koji bi rasvijetlili okolnosti sticanja magistarskog zvanja. Ne postoje dokumenti iz kojih bi se moglo utvrditi kada je rad odbranjen, pod kojim naslovom, ko je bio mentor, niti ko su bili članovi komisije pred kojom je eventualna odbrana obavljena.
Čović tvrdi da je sve moguće provjeriti
Dragan Čović ranije je odbacio navode kojima se dovode u pitanje njegove akademske kvalifikacije. Istakao je da je osnovnu školu upisao 1963. godine, srednju školu 1971. godine, a Strojarski fakultet u Mostaru 1975. godine.
Prema njegovim tvrdnjama, diplomirao je 1979. godine među troje kolega, nakon čega je završio poslijediplomski studij i magistrirao na istom fakultetu. Naveo je i da je potom završio specijalistički studij menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Također je poručio da se svi podaci mogu provjeriti u službenim evidencijama Sveučilišta u Mostaru i Strojarskog fakulteta.
Upravo zbog toga zatražen je pristup informacijama koje bi trebale razjasniti detalje magisterija, uključujući naziv rada, datum odbrane, ime mentora, sastav komisije, popis položenih ispita na poslijediplomskom studiju, zapisnik o odbrani, kao i podatke o predmetu „Numerička analiza i programiranje“ ili eventualno predmetu istog odnosno sličnog naziva.
Matematika među najslabijim predmetima
Dokumentacija iz srednje škole pokazuje da je Čović pohađao Tehničku školu, mašinski odsjek, u okviru tadašnjeg Elektromašinskog školskog centra u Mostaru.
Prema dostupnim svjedodžbama, drugi razred završio je s dobrim uspjehom, treći s vrlo dobrim, dok je četvrti razred okončao s odličnim uspjehom.
Pregled ocjena pokazuje da su mu matematika i pojedini stručni predmeti predstavljali najveći izazov tokom školovanja. U drugom razredu iz matematike je imao ocjenu dovoljan (2), jednaku ocjenu ostvario je iz hemije i ruskog jezika, dok je iz srpskohrvatskog jezika imao ocjenu dobar (3).
U završnoj godini školovanja ostvario je značajno bolji uspjeh. Najniža ocjena u četvrtom razredu bila mu je iz predmeta Odbrana i zaštita, koji je završio s ocjenom dobar (3).
Prema svjedočanstvu o završnom ispitu, ispit je polagao u periodu od 5. juna do 29. augusta 1975. godine. Školovanje je završio s vrlo dobrim uspjehom i stekao zvanje mašinskog tehničara.
Na završnom ispitu zabilježene su različite ocjene – od odličnog uspjeha iz stručnog rada do dovoljne ocjene iz predmeta Toplotni i hidraulični motori.
Dokumenti ga ne prikazuju kao lošeg učenika, ali ni kao izuzetnog genija. Ipak, vidljiv je kontinuiran napredak tokom školovanja, od dobrog do odličnog uspjeha.
Istovremeno, dostupne svjedodžbe nude nijansiraniju sliku od općih tvrdnji o izrazito uspješnom školskom i akademskom putu, posebno u situaciji kada nisu javno predstavljeni službeni podaci o prosjeku ocjena, mjestu u generaciji ili kompletnoj evidenciji rezultata.
Fakultetski dosje otkriva dio studentskog puta
U studentskom dosjeu nalazi se upisni list iz kojeg je vidljivo da je Čović 10. septembra 1975. godine upisan na Mašinski fakultet u Mostaru pod brojem upisnice 2222.
U dokumentu je navedeno i da je srednju školu završio u Mostaru iste godine. Riječ je o obrascu koji je već ranije bio dostupan javnosti, a na kojem se izjasnio kao Jugoslaven te se potpisao ćirilicom.
Dosje sadrži i prijave ispita, prijave semestara te više studentskih molbi. U dostupnoj dokumentaciji pojavljuju se ocjene šest, sedam i osam iz različitih predmeta.
Takve ocjene same po sebi ne omogućavaju donošenje zaključka o ukupnom prosjeku niti o uspjehu u odnosu na druge studente, ali ukazuju na potrebu da se za cjelovitu sliku objavi službeni prijepis svih položenih ispita.
Dvije molbe privukle posebnu pažnju
Posebnu pažnju privlače dvije studentske molbe iz 1978. i 1979. godine.
U njima Čović traži ovjeru semestra i upis u naredni semestar zbog problema vezanih za potpis iz predmeta „Mašinski alati“. U jednoj od molbi navedeno je da potpis nije dobio zato što nije predao redovan program.
Sami dokumenti ne ukazuju na bilo kakvu nepravilnost niti dovode u pitanje regularnost studiranja. Ipak, otvaraju pitanje načina evidentiranja administrativnih prepreka u studentskoj dokumentaciji, posebno imajući u vidu tvrdnje da je studij završavan bez zastoja i u predviđenim rokovima.
Dokumentacija također pokazuje da je tokom studiranja primao kredit ili stipendiju preduzeća „Soko“, što je zabilježeno na više prijava semestara.
Taj podatak ne ukazuje na bilo kakve nepravilnosti, ali potvrđuje njegovu povezanost sa sistemom „Soko“, u kojem će kasnije graditi profesionalnu karijeru.
Na jednom od obrazaca navedeno je i da je bio član Predsjedništva OOSSO-a, tadašnje studentsko-omladinske organizacije, što dodatno oslikava njegov angažman u institucionalnim strukturama tog vremena.
Ključno pitanje ostaje bez odgovora
Uprkos brojnim dokumentima koji svjedoče o srednjoškolskom obrazovanju i fakultetskom školovanju, ključno pitanje akademske biografije Dragana Čovića i dalje ostaje otvoreno.
Među dostupnim dokumentima nema magistarskog rada, zapisnika o odbrani, diplome o magisteriju, prijepisa ispita s poslijediplomskog studija niti bilo kojeg drugog dokumenta koji bi pokazao kada je magistrirao, pod kojim naslovom rada, pred kojom komisijom i uz kojeg mentora.
Pitanje magisterija dodatno je dobilo na značaju nakon tvrdnji penzionisanog profesora Behdžeta Mesihovića, koji je ranije doveo u pitanje mogućnost sticanja magistarske titule bez položenog predmeta „Numerička analiza i programiranje“, koji je predavao na poslijediplomskom studiju.
Čović te navode odbacuje i tvrdi da su svi relevantni podaci dostupni u službenim evidencijama.
Zbog toga je od nadležnih institucija zatraženo da dostave informacije o tome da li je Dragan Čović magistrirao 1989. godine, kada je rad odbranjen, pod kojim naslovom, pred kojom komisijom i uz kojeg mentora.
Posebno je zatraženo pojašnjenje vezano za predmet „Numerička analiza i programiranje“ ili predmet istog odnosno sličnog naziva.
Javnost očekuje transparentne odgovore
Naglašeno je da se visokoškolske ustanove ne bi smjele paušalno pozivati na zaštitu ličnih podataka kako bi uskratile informacije koje predstavljaju legitiman javni interes.
Prema mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH iz oktobra 2025. godine, uvid u akademski rad moguće je omogućiti u dijelu koji se odnosi na ime kandidata, članove komisije i ocjenu, dok se ostali lični podaci mogu anonimizirati.
Ukoliko je magistarski rad zaista odbranjen, podaci o njegovom nazivu, datumu odbrane, mentoru, komisiji i ocjeni ne bi trebali biti nedostupni javnosti, posebno imajući u vidu da je riječ o političaru koji je tokom dugogodišnje javne karijere akademsko zvanje redovno navodio u svojim službenim biografijama.
Na osnovu dostupne dokumentacije može se zaključiti da su Čovićevo srednjoškolsko obrazovanje i upis na Mašinski fakultet 1975. godine uredno dokumentovani.
Dokumenti otkrivaju njegov školski uspjeh, dio fakultetskih ocjena, studentske molbe, podatke o stipendiji odnosno kreditu „Sokola“, kao i angažman u tadašnjim studentsko-omladinskim organizacijama.
Ono što ne potvrđuju jesu detalji magisterija iz 1989. godine, koji se trenutno nalaze u središtu javnog interesa.
Budući da je sam Čović izjavio da je „sve lako provjeriti“, ostaje da nadležne akademske institucije omoguće potpunu i transparentnu provjeru tih navoda.