Bosna i Hercegovina bi u narednim sedmicama mogla dobiti novog visokog predstavnika međunarodne zajednice, a sve više se govori o mogućim promjenama u ulozi i ovlastima osobe koja će naslijediti Christiana Schmidta.
Dok se uoči sjednice Vijeća za provođenje mira intenziviraju spekulacije o potencijalnim kandidatima, politički analitičari upozoravaju da bi mandat novog visokog predstavnika mogao biti značajno drugačiji od mandata njegovih prethodnika.
Prema informacijama koje dolaze iz diplomatskih krugova, ključnu ulogu u određivanju budućeg kursa OHR-a ima stav administracije Sjedinjenih Američkih Država, koji je, kako navode analitičari, potvrđen i tokom nedavne sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Washington, prema tim navodima, zagovara model prema kojem bi novi visoki predstavnik imao znatno suženije ovlasti, s fokusom na praćenje političkih procesa u Bosni i Hercegovini, bez široke mogućnosti nametanja odluka korištenjem bonskih ovlasti.
„Sada je loptica na neki način u rukama Evropljana, koji mogu prihvatiti američki pristup ili izaći sa vlastitom vizijom i kandidatom. Iza zatvorenih vrata čujemo da pojedine zemlje već imaju svoje prijedloge”, izjavio je za BHRT Adi Ćerimagić iz Inicijative za evropsku stabilnost.
Ćerimagić smatra da bi eventualno odstupanje evropskih zemalja od američkog pristupa predstavljalo iznenađenje, ali istovremeno naglašava da takav razvoj događaja nije nemoguć.
S druge strane, politička analitičarka Tanja Topić smatra da proces izbora novog visokog predstavnika neće biti ni brz ni jednostavan, te da unutar međunarodne zajednice još postoje ozbiljna neslaganja o budućoj ulozi OHR-a.
„Mislim da će se još lomiti koplja i da će dio članica Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira insistirati na očuvanju barem dijela ranijih ovlasti visokog predstavnika”, rekla je Topić.
Među opcijama o kojima se trenutno razgovara nalaze se i prijedlozi da mandat novog visokog predstavnika bude vremenski preciznije definisan, kao i mogućnost da dio pitanja kojima se godinama bavio OHR bude prebačen u okvir procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine.
Analitičari upozoravaju da bi eventualne promjene u strukturi i ovlastima OHR-a mogle imati dugoročne političke posljedice za Bosnu i Hercegovinu, posebno u kontekstu odnosa domaćih političkih aktera i međunarodne zajednice.
Istovremeno naglašavaju da izbor novog visokog predstavnika, bez obzira na ime kandidata i geopolitičke odnose velikih sila, ne bi smio dovesti u pitanje temeljne principe Dejtonskog mirovnog sporazuma niti stabilnost institucija Bosne i Hercegovine.