data-nosnippet>
Konaković uputio otvoreno pismo članicama UN-a: Upozorio na pritiske prema Memorijalnom centru Srebrenica
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je otvoreno pismo svim državama članicama Ujedinjenih naroda povodom, kako je naveo, zabrinjavajućih dešavanja koja se odnose na Memorijalni centar Srebrenica–Potočari.
Povod za obraćanje međunarodnoj zajednici predstavljaju postupci Policijske uprave Zvornik i Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, u okviru kojih je više od dvadeset sadašnjih i bivših zaposlenika te saradnika Memorijalnog centra pozvano na policijska saslušanja radi prikupljanja obavještenja.
Upozorenje međunarodnoj zajednici
U pismu Konaković ističe da Memorijalni centar predstavlja jednu od najvažnijih institucija koja čuva sjećanje na žrtve genocida, dokumentuje historijske činjenice i doprinosi obrazovanju budućih generacija.
“Pišem Vam kako bih Vam skrenuo pažnju na duboko zabrinjavajuća događanja vezana uz Memorijalni centar i groblje za žrtve genocida iz 1995. godine Srebrenica-Potočari, jednu od najvažnijih institucija posvećenih sjećanju, istini, obrazovanju i sprečavanju genocida u Bosni i Hercegovini.
Najmanje dvadeset osam sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra pozvano je na ispitivanje od strane policijskih vlasti Republike Srpske, postupajući po zahtjevu Okružnog javnog tužiteljstva u Bijeljini”, navodi Konaković.
Dodaje kako među osobama koje su pozvane na razgovor nisu samo zaposlenici ustanove, već i preživjeli genocida, povratnici te članovi porodica žrtava.
“Među njima su preživjeli genocida u Srebrenici, povratnici i svjedoci, kao i osobe čiji su članovi uže i šire porodice ubijeni u genocidu.
Oni pripadaju zajednici koja i dalje živi s posljedicama zločina počinjenih u julu 1995. i s upornim poricanjem, iskrivljavanjem i relativiziranjem činjenica utvrđenih pravomoćnim presudama međunarodnih i domaćih sudova”, navodi se u pismu.
Osvrt na postupanje Tužilaštva
Konaković podsjeća da je Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini saopćilo kako se radi o preliminarnim provjerama koje se odnose na poslovanje Memorijalnog centra tokom 2022. godine i navodima o mogućim nepravilnostima u vezi s porezima i doprinosima.
Istovremeno naglašava da podržava zakonit rad pravosudnih institucija, ali smatra da svaki postupak mora biti oslobođen političkih utjecaja i proveden u skladu sa zakonom.
“Želim biti potpuno jasan da nijedna javna institucija ne bi trebala biti izuzeta od zakonitog, nezavisnog i nepristranog nadzora.
Nadležna pravosudna tijela imaju i pravo i obavezu ispitati vjerodostojne navode o nezakonitom ponašanju.
Istovremeno, vršenje policijskih i tužilačkih ovlasti mora biti nužno, proporcionalno i transparentno te mora ostati oslobođeno političkog utjecaja, diskriminacije ili zastrašivanja.”
Veza s izvještajem o negiranju genocida
U pismu se posebno ukazuje na činjenicu da su policijski pozivi uslijedili neposredno nakon predstavljanja godišnjeg izvještaja Memorijalnog centra o negiranju genocida.
“U ovom slučaju, opseg, način i vrijeme djelovanja izazivaju ozbiljnu i legitimnu zabrinutost.
Pozivi su izdani odmah nakon predstavljanja godišnjeg izvještaja Memorijalnog centra o poricanju genocida, 30. jula 2026.
Izvještaj je dokumentirao 149 slučajeva poricanja genocida, iskrivljavanja utvrđenih činjenica i veličanja osoba osuđenih za genocid i druge međunarodne zločine tokom posljednjeg izvještajnog razdoblja, u usporedbi s 99 slučajeva zabilježenih u prethodnom razdoblju.
To predstavlja povećanje od više od pedeset posto”, naglašava se u pismu.
Konaković upozorava da ovakvi postupci mogu ostaviti utisak institucionalnog pritiska na osobe koje rade na dokumentovanju negiranja genocida i očuvanju historijskih činjenica.
“Takva akcija riskira stvaranje dojma da osobe koje dokumentiraju poricanje genocida, čuvaju sudski utvrđene činjenice, obrazuju buduće generacije i rade s preživjelima mogu biti podvrgnute kolektivnoj policijskoj kontroli zbog svoje povezanosti s Memorijalnim centrom.
Bez obzira na formalno navedenu svrhu postupka, njihov kumulativni učinak može zastrašiti preživjele, svjedoke, istraživače, edukatore i branitelje ljudskih prava te ih obeshrabriti od nastavka rada koji je neophodan za očuvanje istine, dostojanstva žrtava, pomirenje i sprječavanje budućih zločina”, navodi se u pismu.
Pozivanje na Rezoluciju UN-a
Šef bh. diplomatije podsjeća i na Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, navodeći da ona jasno osuđuje poricanje genocida i poziva države da štite utvrđene činjenice.
“Rezolucija 78/282 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o Međunarodnom danu sjećanja i sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine direktno je relevantna u tom smislu.
Rezolucija naglašava da je učešće žrtava, preživjelih i članova njihovih porodica ključno za proces pomirenja i za težnju za održivim mirom, pravdom i istinom.
Bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i potiče države članice da očuvaju utvrđene činjenice i spriječe njihovo poricanje i iskrivljavanje”, navodi se.
Poziv državama članicama UN-a
Na kraju pisma Konaković poziva vlade država članica Ujedinjenih naroda da pažljivo prate razvoj situacije i podrže nezavisan rad Memorijalnog centra, kao i sigurnost njegovih zaposlenika, saradnika i svih koji rade na očuvanju historijske istine.
“Stoga s poštovanjem molim Vašu vladu da pomno prati ovaj razvoj događaja i da, putem odgovarajućih diplomatskih kanala, naglasi važnost pune transparentnosti, pravičnog postupka i nepristranog vođenja postupka, kao i potrebu sprečavanja bilo kakvog oblika političkog pritiska, zastrašivanja ili diskriminacije Memorijalnog centra i njegovog osoblja.
Također s poštovanjem pozivam Vašu vladu da ponovno potvrdi svoju podršku nezavisnosti i nesmetanom radu Memorijalnog centra Srebrenica, sigurnosti i dostojanstvu njegovih zaposlenika i saradnika, te pravu preživjelih, povratnika, istraživača, edukatora i branitelja ljudskih prava da očuvaju sudski utvrđene činjenice i dokumentiraju poricanje genocida bez straha od institucionalne odmazde.”
U završnici Konaković ističe da budućnost Bosne i Hercegovine zavisi od dosljedne primjene vladavine prava, zaštite ljudskog dostojanstva i očuvanja historijske istine, naglašavajući da institucije trebaju graditi povjerenje građana i pružati zaštitu onima koji su pretrpjeli najteže ratne zločine.