
Iran je putem Pakistana dostavio službeni odgovor na američki prijedlog o okončanju rata, kategorično odbacujući ideju o privremenom prekidu vatre u trajanju od 45 dana. Zvanični Teheran insistira na trajnom okončanju sukoba pod vlastitim uslovima, koji uključuju potpuno ukidanje sankcija i uspostavljanje novih pravila za strateški izuzetno važan Hormuški moreuz.
Prema navodima američkih i bliskoistočnih izvora, Sjedinjene Američke Države, Iran i grupa regionalnih posrednika – među kojima su Pakistan, Egipat i Turska – vodili su intenzivne pregovore o mogućem primirju u dvije faze. Ipak, iranski odgovor u deset tačaka, koji je američka strana ocijenila kao “maksimalistički”, jasno pokazuje da Teheran ne pristaje na parcijalna rješenja niti privremene aranžmane.
Strah od “libanskog scenarija” i ključni zahtjevi
Iranski zvaničnici su tokom pregovora posrednicima nedvosmisleno poručili da ne žele scenarij kakav je trenutno prisutan u Gazi ili Libanu, gdje primirje formalno postoji, ali se sukobi nastavljaju, uz zadržano pravo Sjedinjenih Američkih Država i Izraela da u svakom trenutku izvedu napade.
Umjesto toga, Teheran zahtijeva sveobuhvatan i trajan dogovor koji podrazumijeva:
- potpuni prestanak svih regionalnih sukoba
- ukidanje međunarodnih sankcija
- podršku u obnovi razorenih područja
- uspostavu posebnog protokola za siguran tranzit kroz Hormuški moreuz
Hormuški moreuz kao ključ pregovora
Pitanje Hormuškog moreuza izdvojilo se kao centralna tačka neslaganja. Posrednici su se nadali da bi Iran tokom prve faze, odnosno predloženog 45-dnevnog primirja, mogao djelimično otvoriti moreuz i pokazati spremnost na kompromis, uključujući i pitanja vezana za zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
Međutim, Teheran je odlučno odbio takvu mogućnost, odbijajući da svoje najvažnije strateške adute ustupi u zamjenu za privremenu pauzu u sukobima. Iranska revolucionarna garda (IRGC) dodatno je pooštrila retoriku, poručivši da se situacija u Hormuškom moreuzu “nikada neće vratiti” na stanje prije rata, posebno kada je riječ o prisustvu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Pritisak iz Washingtona i prijetnje eskalacijom
Dok se pregovori nastavljaju putem razmjene poruka između američkog izaslanika Stevea Witkoffa i iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija, pritisak iz Bijele kuće sve je izraženiji.
Predsjednik Donald Trump produžio je rok za postizanje dogovora do utorka navečer, uz oštru poruku:
“Postoje dobre šanse za dogovor, ali ako ga ne postignu, dižem sve tamo u zrak”.
Istovremeno, Bijela kuća potvrdila je da se vojna operacija Epic Fury nastavlja bez smanjenja intenziteta. Prema informacijama koje prenosi Axios, operativni plan za masovno američko-izraelsko bombardovanje iranskih energetskih postrojenja već je pripremljen.
S druge strane, pregovarači upozoravaju da bi eventualna iranska odmazda mogla imati katastrofalne posljedice po naftna i vodna postrojenja u zemljama Zaljeva.
Posrednici su u završnici pregovora uputili ozbiljno upozorenje Teheranu da više nema prostora za taktička odgađanja, naglašavajući da su naredni sati presudni za izbjegavanje dramatične eskalacije i velikih razaranja civilne infrastrukture.
