Na evropskom tlu raste zabrinutost: Iran prijeti odmazdom, SAD pripremaju dosad najjači ekonomski udar

Na evropskom tlu raste zabrinutost zbog mogućih narednih poteza Irana, nakon što je Teheran uputio ozbiljno upozorenje državama koje bi se mogle uključiti u novu američku kampanju ekonomskog pritiska. Istovremeno, Washington najavljuje do sada najopsežniju finansijsku ofanzivu protiv Islamske Republike, dok iranske vlasti poručuju da će odgovoriti na svaki oblik podrške akcijama koje smatraju neprijateljskim.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Irana saopćeno je da zemlja zadržava pravo odgovoriti na svaki čin agresije koji bude pokrenut protiv nje, uključujući i djelovanje s teritorije drugih država. Posebno upozorenje upućeno je Bugarskoj, članici NATO-a, uz poruku da ne dozvoli korištenje svoje teritorije za eventualne američke ili izraelske vojne operacije protiv Irana.

Situacija na Bliskom istoku dodatno se komplikuje, a zabrinutost zbog moguće šire eskalacije osjeća se i u Evropi. Grčka je, prema navodima tamošnjih medija, odlučila premjestiti jednu bateriju protivzračnog sistema Patriot s otoka Karpatosa na Kretu. Ovakav potez povezuje se s procjenama sigurnosnih službi da bi Iran, u slučaju novog zaoštravanja sukoba, mogao pokušati gađati američke vojne ciljeve izvan područja Bliskog istoka.

Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei dodatno je pojačao tenzije izjavom da Teheran neće praviti razliku između direktnih učesnika i onih koji pruže logističku ili vojnu podršku eventualnim napadima.

„Nemamo nikakav problem s bugarskim narodom. Međutim, jasno smo stavili do znanja da svaka aktivnost koja se može smatrati podrškom američkoj i izraelskoj vojnoj agresiji protiv Irana, prema međunarodnom pravu, predstavlja učešće u činu agresije. Iran ima pravo odgovoriti na izvor svakog čina agresije usmjerenog protiv njega“, poručio je Baghaei.

U isto vrijeme, iranske vlasti objavile su vijest koja bi mogla imati značajan utjecaj na energetski sektor zemlje. U južnoj provinciji Fars otkriveno je novo nalazište prirodnog plina s procijenjenim rezervama većim od 212 milijardi kubnih metara.

Iranski ministar nafte Mohsen Paknejad izjavio je da bi iz tog nalazišta moglo biti eksploatisano više od 160 milijardi kubnih metara plina te da su već pokrenute aktivnosti kako bi razvoj projekta počeo u što kraćem roku. Vlasti smatraju da bi ovo otkriće moglo dodatno ojačati energetsku poziciju Irana uprkos međunarodnim sankcijama.

Napetost je ponovo porasla i u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i plina. Iran je stavio 45 tankera na crnu listu zbog navodnog kršenja pravila plovidbe kroz moreuz te upozorio da bi brodovi mogli biti kažnjeni novčanim kaznama, zadržani ili čak ostati bez tereta ukoliko prekrše propise koje je propisao Teheran.

Takav potez dodatno povećava zabrinutost na međunarodnim energetskim tržištima, budući da kroz Hormuški moreuz prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte.

Američki medij CNN navodi da administracija Sjedinjenih Američkih Država priprema znatno strožiju primjenu postojećih sankcija protiv Irana, s posebnim fokusom na njegov naftni sektor. Cilj novih mjera jeste dodatno ograničiti prihode koje Teheran ostvaruje od izvoza energenata, u okviru strategije koju Washington opisuje kao dosad najjači ekonomski pritisak na iranske vlasti.

Sve ove okolnosti dodatno podižu tenzije između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika, dok međunarodna zajednica s velikom pažnjom prati razvoj situacije i moguće posljedice po regionalnu i globalnu sigurnost.