Njemačka razmatra ublažavanje neradne nedjelje: Šta to znači za raspravu koja traje u Federaciji BiH?
Dok federalni ministar trgovine Amir Hasičević tvrdi da zabrana rada trgovina nedjeljom u Federaciji Bosne i Hercegovine nije izazvala negativne ekonomske posljedice, u Njemačkoj se sve intenzivnije vodi rasprava o mogućem ublažavanju ograničenja rada nedjeljom s ciljem jačanja privrede i povećanja potrošnje.
Njemačka vlada kancelara Friedricha Merza razmatra određene izmjene postojećih pravila kako bi trgovcima omogućila veću fleksibilnost u poslovanju, posebno u okolnostima usporenog ekonomskog rasta i sve izraženije konkurencije internetske trgovine.
Tradicija duga više od jednog stoljeća
Za razliku od Federacije BiH, gdje je neradna nedjelja uvedena krajem 2024. godine, Njemačka ovu praksu baštini decenijama. Zaštita nedjelje kao dana odmora ima ustavne temelje još od 1919. godine, dok je posebnim zakonom iz 1956. godine definirana kao dan odmora i duhovnog života.
Ipak, uprkos dugoj tradiciji, posljednjih godina sve češće se postavlja pitanje odgovara li ovakav model savremenim ekonomskim okolnostima, u kojima internetska trgovina posluje bez vremenskih ograničenja.
Trgovci traže više radnih nedjelja
Dodatni podsticaj raspravi dao je nacrt njemačkog Ministarstva rada od 1. jula 2026. godine, kojim je predloženo da pekare i slastičarne od početka 2027. godine nedjeljom mogu raditi do osam sati, dok bi knjižare imale mogućnost rada do šest sati.
Predstavnici njemačkog trgovinskog sektora smatraju da su predložene izmjene nedovoljne.
Direktor Trgovinskog saveza Njemačke (HDE) Stefan Genth zalaže se za deset do dvanaest radnih nedjelja godišnje na području cijele države, ističući da bi takav model doprinio očuvanju gradskih trgovačkih zona i povećanju konkurentnosti fizičkih prodavnica.
Sličan stav iznio je i Nils Busch-Petersen iz Trgovinskog saveza Berlin-Brandenburg, koji smatra da bi odluku o radu nedjeljom trebalo prepustiti trgovcima i kupcima.
Njemački trgovci upozoravaju da fizičke prodavnice godišnje gube oko 2,5 milijardi eura prometa zbog prelaska kupaca na internetsku kupovinu, dok je posljednjih godina u sektoru izgubljeno oko 40.000 radnih mjesta.
Prema riječima Kaija Hudetza iz Instituta za istraživanje trgovine, upravo je nedjelja postala jedan od najprometnijih dana za internetsku trgovinu.
Stav Federalnog ministarstva trgovine
U Federaciji BiH Ministarstvo trgovine ističe da zabrana rada nedjeljom nije negativno utjecala na promet u maloprodaji.
Prema podacima koje iznosi ministar Amir Hasičević, promet u maloprodaji u prvom kvartalu 2026. godine povećan je sa 3,53 na 3,78 milijardi KM, što predstavlja nominalni rast od 7,08 posto.
Ministar navodi i da je promet u prvih šest mjeseci 2026. godine bio za 725 miliona KM veći nego godinu ranije, odnosno za 960 miliona KM veći u odnosu na isti period 2024. godine, kada je nedjelja još bila radna.
Na osnovu tih podataka zaključuje da građani nisu prestali kupovati, već su kupovinu rasporedili na ostale dane u sedmici.
“Tvrdnje da je neradna nedjelja izazvala pad trgovine jednostavno nisu tačne”, poručio je Hasičević.
Da li rast prometa znači da nema ekonomskih posljedica?
Pojedini ekonomisti upozoravaju da nominalni rast prometa sam po sebi nije dovoljan pokazatelj stvarnih efekata jedne mjere.
Naime, promet može rasti zbog inflacije, povećanja plata, većeg broja zaposlenih, rasta turističke potrošnje ili drugih ekonomskih faktora, dok bi u istom periodu bez zabrane rada mogao ostvariti još veći rast.
Zbog toga dio stručne javnosti smatra da je za objektivnu procjenu potrebno analizirati kako bi se tržište razvijalo bez ove mjere, odnosno uporediti stvarne rezultate s mogućim ekonomskim kretanjima u drugačijim okolnostima.
Također se navodi da bi za donošenje konačnih zaključaka trebalo analizirati promet po danima, stanje u pograničnim područjima, kartične transakcije, strukturu potrošnje i druge pokazatelje koji bi dali potpuniju sliku utjecaja neradne nedjelje.
Njemačka rasprava otvara nova pitanja
U Njemačkoj ni među ekonomistima ne postoji potpuni konsenzus.
Dok jedni upozoravaju da rad nedjeljom povećava troškove poslovanja i rada, drugi smatraju da bi veća fleksibilnost pomogla trgovini u borbi s internetskim platformama.
Institut IFO ocijenio je da ne postoji dovoljno čvrsto ekonomsko opravdanje za stroga ograničenja radnog vremena te zagovara liberalniji pristup i veće ovlasti lokalnim zajednicama pri odlučivanju.
S druge strane, sindikati insistiraju na očuvanju zajedničkog dana odmora za zaposlene.
Iako nije izvjesno da će Njemačka uskoro značajnije izmijeniti postojeći sistem, činjenica da se o toj mogućnosti ozbiljno raspravlja pokazuje da pitanje rada nedjeljom i dalje ostaje otvorena tema čak i u zemlji s dugom tradicijom zaštite tog dana.
Istovremeno, u Federaciji BiH rasprava se uglavnom vodi između zagovornika i protivnika zabrane, pri čemu različite strane iznose argumente o ekonomskim, socijalnim i radničkim aspektima ove mjere. Upravo zbog toga debata o njenim stvarnim efektima i dalje ostaje aktuelna.