Penzionere čeka još jedno usklađivanje, ali iznos je razočarao: Hoće li biti jednokratne pomoći?

Penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine u septembru bi trebali dobiti razliku nakon konačnog obračuna drugog usklađivanja penzija. Ipak, dodatni iznos koji proizlazi iz konačnog procenta neće značajnije promijeniti mjesečna primanja većine korisnika.

Upravni odbor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku, izračunao je da konačno usklađivanje u drugom dijelu godine iznosi 3,82 posto.

Penzije su za juli već bile akontativno povećane za 3,5 posto, pa preostaje razlika od 0,32 posto koja bi trebala biti obračunata i isplaćena u septembru.

Koliko će iznositi najniža penzija?

Kada se novi obračun pretoči u konkretne iznose, razlika je relativno mala.

Minimalna penzija ostvarena do 1. januara 2026. godine sada iznosi 692,23 KM. U julu je iznosila 690,10 KM, što znači da je riječ o povećanju od 2,13 KM.

Kod zagarantovane penzije razlika je nešto veća. Ona trenutno iznosi 823,59 KM, dok bi nakon obračuna preostalih 0,32 posto trebala dosegnuti 826,13 KM.

Istovremeno, ranije najave govorile su o tome da bi ukupno povećanje penzija tokom 2026. godine moglo iznositi 17 posto. Konačni podaci sada pokazuju da će ukupno godišnje usklađivanje iznositi 15,08 posto.

Penzioneri traže drugačiji način računanja

Na visinu usklađivanja i način na koji se obračunava reagovao je predsjednik Skupštine Saveza udruženja penzionera FBiH Haso Halilović.

On smatra da statistički pokazatelji koji se koriste pri obračunu ne odražavaju dovoljno dobro ono s čim se penzioneri svakodnevno suočavaju.

„Što se tiče poštovanja zakona, nemamo primjedbi – uzimaju se u obzir troškovi života i rast plaća. Međutim, zvanična statistika je za nas zbir netačnih podataka. Još prije nekoliko godina predlagali smo izradu posebne potrošačke korpe za penzionere koja bi obuhvatila 60 do 70 najvažnijih artikala i usluga“, naveo je Halilović.

Posebno je izdvojio troškove koji najviše opterećuju kućne budžete penzionera.

„Samo u njihovoj računici stoji pad cijena i samo je kod nas inflacija usporena. Bilo koja analiza ili anketa pokaže da su cijene drugačije barem za nekoliko feninga i da gotovo svakodnevno rastu“, rekao je Halilović.

Prema njegovim riječima, među najvećim izdacima su hrana, lijekovi, javni prijevoz i komunalne usluge, a upravo su te stavke, kako tvrdi, u prethodnom periodu znatno poskupjele.

Manji priliv doprinosa dodatno zabrinjava

Halilović je upozorio i na stanje prihoda od doprinosa za PIO i zdravstveno osiguranje.

Kao problem je naveo prošlogodišnje smanjenje stopa doprinosa, za koje smatra da se posljedice sada već mogu vidjeti kroz prihode fondova.

„Sada se može vidjeti zašto smo bili protiv smanjenja doprinosa. PIO i zdravstvena zaštita dva su goruća problema. Za šest mjeseci ove godine uplaćeno je oko 120 miliona KM manje doprinosa za PIO i zdravstvo nego u istom periodu prošle godine. Tu je napravljena greška. Njemačka podiže stopu doprinosa za PIO“, kazao je Halilović.

Ovakva situacija otvara i dodatno pitanje – da li u federalnom budžetu uopće ima dovoljno sredstava za jednokratnu pomoć penzionerima.

Od pomoći, zasad, nema ništa?

Iako se o mogućnosti jednokratne novčane pomoći govorilo ranije, Halilović trenutno ne vjeruje da će ona biti realizovana.

„Mislim da sada nije realno očekivati jednokratnu pomoć. Ulazimo u septembar i nemaju novca za to“, zaključio je Halilović za Faktor.

Tako će penzioneri u septembru dobiti obračun preostale razlike nakon konačnog usklađivanja, ali će stvarni efekat na kućni budžet većine korisnika biti prilično mali.

Istovremeno, ostaje otvoreno pitanje kako će se u narednom periodu finansirati penzijski sistem i hoće li biti prostora za dodatnu pomoć onima čija primanja, prema upozorenjima predstavnika penzionera, sve teže prate svakodnevne troškove.