data-nosnippet>
Nakon završetka rasprave u Narodnoj skupštini Republike Srpske o prijedlogu deklaracije koja se odnosi na zatvaranje Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, poslanicima je dostavljena nova verzija dokumenta sa određenim izmjenama u odnosu na prvobitni tekst.
Iako sadržaj deklaracije u najvećem dijelu ostaje isti, nova verzija donosi preraspodjelu pojedinih tačaka, izmjene formulacija te izbacivanje dijela spornih odredbi koje su izazvale najviše pažnje tokom skupštinske rasprave.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da su u novi tekst uneseni i određeni prijedlozi opozicionih stranaka SDS-a i PDP-a. Prema njegovim riječima, izmjene se uglavnom odnose na dio koji govori o ulozi međunarodne zajednice i OHR-a u Bosni i Hercegovini.
Nova deklaracija i dalje sadrži osam tačaka, ali je njihov raspored izmijenjen u odnosu na prvobitni prijedlog.
U fokusu zahtjev za zatvaranje OHR-a
Prva tačka nove deklaracije sada sadrži direktan zahtjev Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija da hitno usvoji rezoluciju o okončanju mandata visokog predstavnika i zatvaranju OHR-a u Bosni i Hercegovini. U prethodnoj verziji taj zahtjev nalazio se pod petom tačkom.
U dokumentu se ponavlja stav da je Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je definisana funkcija visokog predstavnika, tokom godina prekršen proširivanjem ovlaštenja OHR-a, posebno kroz primjenu bonskih ovlaštenja.
U novom tekstu navodi se i da je, prema stavu predlagača, funkcija OHR-a faktički izgubila legitimitet 2021. godine stupanjem na dužnost Christiana Schmidta bez potvrde Vijeća sigurnosti UN-a.
Također se ističe da odluke koje je donosio Christian Schmidt, prema mišljenju predlagača deklaracije, nemaju pravnu snagu u pravnom poretku Bosne i Hercegovine.
Izbačene pojedine sporne odredbe
Jedna od značajnijih izmjena odnosi se na uklanjanje dijela iz stare deklaracije u kojem je bilo navedeno da Republika Srpska zadržava pravo korištenja „svih pravnih i političkih sredstava“ ukoliko bude imenovan novi visoki predstavnik sa bonskim ovlaštenjima.
Iz nove verzije izostavljen je i poziv Federaciji BiH i konstitutivnim narodima na direktan dijalog o budućnosti zemlje bez međunarodnog posredovanja.
Umjesto toga, dodat je novi segment u kojem se traži potpuni prestanak prakse nametanja odluka od strane međunarodnih predstavnika.
Nova deklaracija također predviđa da eventualno međunarodno prisustvo u Bosni i Hercegovini može imati isključivo savjetodavnu i koordinacijsku ulogu, bez mogućnosti donošenja ili nametanja odluka domaćim institucijama.
Promjene i u završnim tačkama
Iz dokumenta je uklonjena i završna odredba prema kojoj je deklaracija trebala biti dostavljena međunarodnim institucijama, ambasadama i članicama Vijeća za implementaciju mira.
Predlagači deklaracije navode da je cilj dokumenta vraćanje pune odgovornosti domaćim institucijama i demokratski izabranim predstavnicima u Bosni i Hercegovini, uz insistiranje na poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i nadležnosti entiteta definisanih tim sporazumom.
Rasprava o deklaraciji izazvala je burne reakcije u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ali i širu političku pažnju u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da pitanje uloge OHR-a i dalje ostaje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u zemlji.