Novi pregovori o zaduženju Republike Srpske otvorili pitanja o transparentnosti finansiranja
Novi finansijski pregovori vlasti Republike Srpske ponovo su otvorili pitanje transparentnosti zaduživanja i dostupnosti informacija o finansijskim obavezama koje će u konačnici vraćati građani. Ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović potvrdila je da su u toku razgovori s međunarodnim finansijskim partnerima, ali javnosti nije saopštila ključne detalje o mogućim kreditnim aranžmanima.
Novi finansijski pregovori
Vlada Republike Srpske ponovo traži izvore finansiranja izvan domaćeg tržišta, a informacije koje su do sada objavljene ostavljaju niz otvorenih pitanja.
Zora Vidović izjavila je da su predstavnici vlasti razgovarali s jednom američkom kompanijom koja se bavi posredovanjem u plasmanu finansijskih sredstava. Prema njenim riječima, iskazan je interes za finansiranje budžeta Republike Srpske, ali i razvojnih projekata.
Najavila je i dolazak delegacije jedne banke, koju je opisala kao „jevrejsku“, ne navodeći njen naziv.
„Evo, mi smo danas imali razgovor s jednom američkom kompanijom koja se bavi plasiranjem sredstava, odnosno omogućavanjem plasmana sredstava. Zainteresovani su za finansiranje u RS-u, i u smislu budžeta i svih projekata koje treba finansirati. Jedna ozbiljna delegacija, riječ je o jednoj jevrejskoj banci, doći će u septembru“, rekla je Vidović.
Iako ministrica očekuje da bi pregovori mogli rezultirati značajnim finansijskim aranžmanom, javnosti nisu predstavljeni osnovni podaci o mogućem kreditu.
Za sada nije poznato koliki bi mogao biti iznos finansiranja, pod kojim kamatnim stopama bi sredstva bila odobrena, koliki bi bio rok otplate niti kakve bi garancije eventualno bile tražene.
Opozicija traži potpunu transparentnost
Nepostojanje tih informacija izazvalo je reakcije opozicije, koja smatra da javnost ima pravo znati pod kojim uslovima vlast pregovara o novim zaduženjima.
Zastupnik Bojan Kresojević ocijenio je da se nastavlja praksa netransparentnog predstavljanja finansijskih aranžmana.
„Nastavlja se praksa netransparentnosti Vlade RS-a. I sada govore neodređeno o kakvim je finansijskim institucijama riječ kada daju kredite“, rekao je Kresojević.
On podsjeća da ovo nije prvi put da javnost ostaje bez odgovora o važnim finansijskim pitanjima.
Prema njegovim riječima, slična situacija bila je i prilikom ranijih zaduživanja Republike Srpske, kada nisu bili poznati svi detalji pojedinih kreditnih aranžmana.
Posebno je podsjetio na kredit od 100 miliona KM, navodeći da tadašnji predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković nije želio otkriti identitet kreditora.
„Sjećamo se kada bivši predsjednik Vlade Radovan Višković nije želio otkriti od koga je RS dobio kredit od 100 miliona KM. Narod ima pravo pitati: ako ste toliko ponosni na ono što radite, zašto to krijete?“, upitao je Kresojević.
Tempo zaduživanja izaziva zabrinutost
Pitanje novih pregovora dobija dodatnu težinu kada se posmatra u kontekstu prethodnih zaduženja Republike Srpske.
Prema ranije objavljenim informacijama, Republika Srpska se već zadužila u Sjedinjenim Američkim Državama za 200 miliona eura po komercijalnim uslovima.
Ako se tome dodaju ranije emisije obveznica i najavljeni novi aranžmani, otvara se pitanje dinamike rasta ukupnih finansijskih obaveza.
Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da brzina zaduživanja može predstavljati ozbiljan rizik.
„Ako se u jednoj godini zadužite putem obveznica 500 miliona eura, pa onda još 250 miliona eura, pa želite još 200 miliona eura, onda je to već previše ubrzan sistem zaduživanja koji nosi ozbiljne rizike“, rekao je Pavlović.
Prema njegovoj ocjeni, nije presudan samo ukupan iznos duga, već i uslovi pod kojima se sredstva pozajmljuju.
Kamate, rokovi otplate i ukupni troškovi servisiranja obaveza predstavljaju ključne pokazatelje dugoročne održivosti javnih finansija.
Kolika će biti stvarna cijena novog zaduženja?
Ekonomski stručnjaci ističu da države i entiteti s povoljnijim kreditnim rejtingom mogu obezbijediti finansiranje po nižim kamatnim stopama, dok veći procijenjeni rizik znači skuplje zaduživanje.
Pavlović smatra da upravo zbog toga javnost mora imati potpune informacije o svim uslovima budućih aranžmana.
Bez podataka o kamatama, rokovima otplate i drugim finansijskim obavezama teško je procijeniti stvarnu cijenu novog zaduženja.
Jednako važno pitanje jeste i namjena sredstava.
Postoji značajna razlika između kredita koji finansira razvojne projekte i ulaganja koja mogu donijeti novu ekonomsku vrijednost te zaduživanja koje služi za pokrivanje tekućih budžetskih rashoda.
Vidović je navela da potencijalni partneri pokazuju interes i za finansiranje budžeta i za razvojne projekte, ali nije precizirala o kojim projektima je riječ.
Premijer ne otkriva detalje aranžmana
Polemike su dodatno pojačane ranijim izjavama premijera Republike Srpske Save Minića, koji također nije želio govoriti o pojedinostima finansijskih aranžmana.
„Ne možete saznati detalje, naravno. Već imate dovoljno detalja. Svo zaduženje je u okviru odluka Narodne skupštine. O tome su govorili zastupnici vlasti i opozicije, govorila je i ministrica“, rekao je Minić.
Premijer smatra da ukupna zaduženost Republike Srpske nije razlog za zabrinutost te tvrdi da se kreće ispod prosječnih nivoa.
Na pitanje o identitetu kreditora odgovorio je:
„Ne znam šta vas interesuje: kako se zove direktor banke i gdje se banka nalazi? To ne znam.“
Takav pristup opozicija navodi kao dodatni argument da vlast izbjegava javnosti predstaviti sve informacije o finansijskim obavezama koje preuzima.
Kredit ili investicija?
Jedno od centralnih pitanja političke rasprave jeste razlika između kreditnog zaduženja i investicije.
Predstavnici opozicije tvrde da se u javnim nastupima često stvara utisak da je riječ o investicionim projektima, iako se, prema njihovim tvrdnjama, zapravo pregovara o kreditima.
Investicija bi trebala donijeti novu ekonomsku vrijednost, otvoriti radna mjesta ili povećati proizvodne kapacitete.
S druge strane, kredit podrazumijeva obavezu vraćanja pozajmljenih sredstava zajedno s kamatama, bez obzira na to kako će sredstva biti utrošena.
Zbog toga opozicija insistira da vlast jasno saopšti da li pregovara o investicijama ili novim kreditnim zaduženjima.
Brojna pitanja i dalje bez odgovora
U središtu cijele rasprave ostaje pitanje zbog čega su Republici Srpskoj potrebni novi izvori finansiranja ukoliko vlast istovremeno tvrdi da su javne finansije stabilne.
Ako će sredstva biti usmjerena u razvojne projekte, očekuje se da javnosti budu predstavljeni projekti koji će se finansirati, kao i procjene njihove ekonomske opravdanosti.
Ukoliko će novac biti iskorišten za finansiranje budžetskih obaveza, otvara se pitanje održivosti postojećih prihoda i rashoda.
Za sada nisu poznati naziv američke kompanije, identitet banke čiji je dolazak najavljen, potencijalni iznos finansiranja, kamatne stope, rokovi otplate niti ostali uslovi mogućeg aranžmana.
Upravo će ti podaci biti ključni za procjenu da li je riječ o povoljnom finansiranju ili novom zaduženju koje će dugoročno dodatno opteretiti javne finansije Republike Srpske.
Do tada ostaje otvorena politička polemika između vlasti, koja tvrdi da se zaduživanje odvija u zakonskim okvirima, i opozicije, koja upozorava da građani imaju pravo znati pod kojim uslovima će vraćati svaki novi kredit.