OBJAVLJEN DOKUMENT KOJI JE DIGAO REGION NA NOGE: Evo šta piše u rezoluciji o podjeli BiH

Napetosti u hrvatskoj vladajućoj koaliciji zbog rezolucije o Hrvatima u BiH: DP objavio dokument prije dogovora s HDZ-om

Odnosi unutar vladajuće koalicije u Hrvatskoj posljednjih dana dodatno su zaoštreni nakon što je Domovinski pokret (DP) odlučio javno objaviti prijedlog „Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini“, zajedno s pratećim Elaboratom o ustavnopravnoj podlozi, iako razgovori s HDZ-om o konačnom sadržaju dokumenta još nisu završeni.

Riječ je o prvom zvaničnom pokušaju usaglašavanja stavova između dvije stranke o ovom pitanju, ali je potez DP-a otvorio nove tenzije unutar vladajuće većine i pokrenuo rasprave o tome koliko daleko koalicioni partneri mogu ići bez prethodnog dogovora.

Otkazana konferencija i rastuće nesuglasice

Domovinski pokret prvobitno je planirao organizovati konferenciju za medije u Hrvatskom saboru na kojoj bi predstavio konačnu verziju dokumenta. Međutim, događaj je u posljednjem trenutku otkazan.

Iz stranke je saopćeno da konsultacije s HDZ-om još traju, ali hrvatski mediji navode da je iza kulisa došlo do ozbiljnih nesuglasica između koalicionih partnera.

Prema informacijama koje su procurile iz političkih krugova bliskih vladajućoj većini, nezadovoljstvo je posebno izraženo u vrhu HDZ-a, gdje smatraju da se vanjskopolitička pitanja ne bi trebala otvarati bez prethodnog dogovora i koordinacije.

Plenković nezadovoljan sadržajem i načinom predstavljanja prijedloga

Dodatne napetosti izazvala je prva verzija rezolucije, u kojoj su izneseni prijedlozi koji su, prema navodima medija, izazvali nelagodu u vrhu HDZ-a.

Posebno se ističe dio koji se odnosi na uspostavljanje zasebne hrvatske izborne jedinice, kao i formulacije koje su pojedini politički akteri ocijenili kontroverznim.

Prema istim izvorima, premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković nije bio zadovoljan ni činjenicom da je za pojedine detalje inicijative saznao putem medija, a ne kroz zvanične koalicione kanale.

U političkim krugovima smatra se da HDZ nastoji izbjeći dodatne tenzije prema međunarodnim partnerima i institucijama Evropske unije, posebno kada je riječ o osjetljivim pitanjima vezanim za Bosnu i Hercegovinu.

DP: Hrvatska ima pravo i obavezu govoriti o položaju Hrvata u BiH

Iz Domovinskog pokreta odbacuju kritike da se radi o miješanju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine te poručuju da Hrvatska ima legitimno pravo govoriti o položaju Hrvata kao jednog od konstitutivnih naroda.

„Odlučno odbacujemo uobičajene, neutemeljene primjedbe da se Republika Hrvatska ne treba miješati u unutarnja pitanja susjedne države. Hrvatska je supotpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, i ima ustavnu i političku odgovornost prema Hrvatima u BiH“, navode iz DP-a.

Kako ističu, dokument je pripremila multidisciplinarna radna grupa koju predvode glavni sekretar stranke Mladen Barać i saborski zastupnik Josip Dabro.

Jedan od ključnih prijedloga odnosi se na hitno uspostavljanje zasebne izborne jedinice unutar Federacije BiH, što smatraju prvim korakom ka jačanju političke zastupljenosti Hrvata.

Iz DP-a poručuju da neće odustati od inicijative čak i ukoliko ne dođe do dogovora s HDZ-om te da su spremni samostalno predložiti rezoluciju u Hrvatskom saboru.

Grlić Radman poziva na oprez

Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman pokušao je zauzeti umjeren stav između zahtjeva koalicionog partnera i službene politike Vlade Hrvatske.

Govoreći nakon sjednice Vlade Republike Hrvatske, poručio je da treba „cijeniti svaki prijedlog koji jača političku ravnopravnost“, ali nije želio prejudicirati hoće li HDZ podržati dokument u sadašnjem obliku.

Grlić Radman ponovio je stav da Hrvati u Bosni i Hercegovini, zbog svoje brojčane pozicije, često upozoravaju na mogućnost političkog preglasavanja, ali je naglasio da će konačna odluka HDZ-a zavisiti od sadržaja završne verzije dokumenta i daljnjih razgovora unutar vladajuće koalicije.

Rasprava o rezoluciji tako je već izazvala snažne političke reakcije u Hrvatskoj, dok se odgovori i eventualne reakcije političkih aktera iz Bosne i Hercegovine tek očekuju.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *