data-nosnippet>
Prva sedmica poslije izbora u Srbiji donijela je velike promjene u medijima koji su godinama bili oslonac vladavine Aleksandra Vučića, donedavnog predsjednika Srbije i nosioca poražene izborne liste. Na javnim servisima RTS i RTV uslijedio je val ostavki i smjena, a na komercijalnoj TV Pink najavljeni su otkazi za oko hiljadu zaposlenih.
Postizbornu sedmicu prate brojne napetosti. Jedno od ključnih pitanja je kakav će biti budući odnos medija koji su činili temelj Vučićeve dugogodišnje vladavine.
Zahtjevi studenata i Vučićev odgovor
Studentski pokret ove je sedmice zatražio bržu tranziciju vlasti. Traže ostavke čelnika u policiji, obavještajnim službama, pravosuđu i provladinim medijima. Traže i hitan popis zatečenog stanja te sprečavanje uništavanja dokumentacije u javnim institucijama i preduzećima. Vučić te zahtjeve naziva „revolucionarnim terorom“.
Promjene na javnim servisima
Prve promjene vidljive su na javnim servisima. U upravi i uredništvu Radio-televizije Vojvodine (RTV) i Radio-televizije Srbije (RTS) uslijedio je val ostavki i smjena, uz izvinjenja gledaocima „za sve izostavljeno u prethodnom periodu“.
Ostavke su prvo podnijeli glavni urednik i dio uredništva RTV-a. Poslije toga je otišla direktorica RTS-a, a smijenjena je i urednica informativnog programa, kao i urednici u pojedinim redakcijama. Na njihov rad i političku pristrasnost prema Vučiću i SNS-u godinama su ukazivali civilno društvo, opozicija i studentski pokret, prenosi Hina. U petak je ostavku podnio i direktor RTV-a Goran Karadžić.
Novi urednički kolegij informativnog programa RTS-a oglasio se saopćenjem koje je pročitano u udarnom večernjem dnevniku u četvrtak.
„Ovo su prvi koraci ka, nadamo se, ozdravljenju RTS-a… Predstoji nam rad na programskim sadržajima, a sve u javnom interesu. Želimo vratiti vaše povjerenje“
Tokom skoro dvogodišnjih protesta studentski pokret gotovo da nije bio objektivno zastupljen u programima RTS-a i RTV-a. Isto vrijedi i za brojne provladine kablovske televizije i televizije s nacionalnom pokrivenošću.
Pink otpušta, Informer pod pritiskom
Željko Mitrović, vlasnik komercijalne TV Pink, koja ima medijsku mrežu i u regiji, najavio je otkaze za oko hiljadu zaposlenih.
Mediji su bili jedna od okosnica Vučićeve vladavine. Poslije pobjede Studentske liste pred redakcijama Informera i Pinka okupile su se grupe nezadovoljnih građana. Program TV Informer, koja je propagandistički naklonjena Vučiću i SNS-u, nakratko je prekinut kad je masa upala u studio.
Studentska lista brzo je osudila upade i pozvala na suzdržavanje od revanšizma. Istovremeno je zatražila odgovornost za javno izgovorenu riječ i višegodišnje kršenje profesionalnih kodeksa. To uključuje i krivičnu odgovornost za raspirivanje mržnje prema političkim neistomišljenicima i protivnicima.
Raspada li se Vučićeva mreža?
Teoretičarka medija i profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti (FDU) Ana Martinoli u autorskom tekstu za sedmičnik Radar otvorila je pitanje šta će se dogoditi s političarem čija je moć počivala na medijskoj dominaciji kada mu televizije prestanu osiguravati centralno mjesto u javnom životu.
„Bilo bi preuranjeno zaključiti da se Vučićeva medijska mreža već raspada. Jedno izvinjenje ne mijenja sistem, a izborni poraz ne briše vlasničke, finansijske i političke veze koje su duže od decenije određivale programe velikog broja medija“, konstatira Martinoli.
Otvoreno je i pitanje kako će se ponašati vlasnici i urednici tih medija. Mogli bi „ostati odani čovjeku koji više nema izvjesnost institucionalne moći“. Mogli bi se pokušati prilagoditi novim okolnostima i predstaviti kao profesionalno nezavisni. Mogli bi i nastaviti funkcionirati kao medijska mreža sada najvećeg opozicionog bloka.
Vučiću zasad najodanije medijsko uporište ostaju TV Informer i istoimeni tabloid. Nakon otvorene i navijačke podrške tokom kampanje oni ga i dalje nazivaju „predsjednikom“, ali i „liderom opozicije“.
Šta Vučiću treba od medija
Martinoli konstatira da su Vučiću i poslije poraza mediji itekako potrebni. Trebaju mu da bi „ostao prisutan, zadržao pristalice, ponudio svoju verziju događaja i sačuvao prostor za politički povratak“. Za to mu, kaže, „nije neophodno da kontrolira sve televizije“. Dovoljno je, po njenim riječima, „da u dijelu medijskog prostora njegovo tumačenje i dalje bude jedino koje se ozbiljno uzima u obzir“.
Ana Martinoli sugerira da je sada važnije koliko će medija i dalje prihvatati Vučićevu procjenu „šta zaslužuje pažnju građana, a šta bi trebalo biti u funkciji javnog interesa“. Prema njenim riječima, odnos nove vlasti prema tom naslijeđu, kao i reakcije unutar redakcija, „reći mnogo toga o Srbiji poslije izbora“.
Za sada je jasno da se medijska scena u Srbiji mijenja, ali ostaje nejasno koliko će te promjene biti dubinske. Odgovor će zavisiti od odluka vlasnika i redakcija, ali i od toga kako će se nova vlast postaviti prema medijima.